Utorak, 27 jan 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Mašta, inovacija, snovi: Nova politička filozofija

Žurnal
Published: 1. novembar, 2023.
Share
SHARE

Masovni uspeh Volt Dizni je postigao i zato što je dešifrovao psihologiju svoje publike. Govorio je: „Odrasli su samo deca koja su morala da odrastu”

Miki Maus (Foto: EPA/ Christophe Petit Tesson), Volt Dizni, 1946. (Foto Vikipedija)

Oktobra meseca, pre 100 godina, Volt Dizni i njegov brat Roj stvorili su studio za animirani film. Ostalo je fantastična istorija, prepuna neverovatnih dostignuća, spektakularnih prizora, fenomenalnog, svetskog rasta, neprestane proizvodnje radosti i smeha, rekordnih uspeha, nagrada i prihoda. Robna marka Dizni, i svi junaci animiranih filmova koje je proizvela, deo su detinjstava svih generacija koje su živele u proteklih 100 godina. Ako je išta bio zlatni primer uspeha posleratne Amerike i ostvarivosti američkog sna onda je to bio čarobni svet koji su braća Dizni stvorili ni iz čega, u stvari, iz sopstvenih snova. Diznilend je davno postao sinonim za porodičnu zabavu, mesto na kome zajedno žive ljudi, dinosaurusi, miševi koji se zovu Miki i Mini, Indijanci, kauboji, avanturisti, astronauti, gorile, lavovi, princeze iz bajki, lutke od drveta, zečevi s naočarima, prinčevi na belim konjima, patuljci koji radosno, pevajući, idu da rade u rudniku. Sve to, i hiljade drugih uzbudljivih likova i prikaza, stvoreno je iz mašte braće Dizni.

„Želim, više od svega, da Diznilend bude mesto radosti”, govorio je Volt Dizni. Mesto gde deca i odrasli zajedno mogu da dožive čuda života i avanture i da se, kroz to iskustvo, osete bolje. Iza sebe Volt Dizni je, osim kolosalne imperije zabave i dobrog raspoloženja, ostavio i pregršt misli koje, sagledane iz ovog vremena, tvore filozofiju jednog američkog sna koji je uspeo, pred očima celog sveta, toliko sjajno, možda kao nijedan drugi. Dizni je govorio: „Američki san je obećanje jednakosti – nezavisno od rase, pola, ekonomskog stanja. To je i obećanje da svako može da sanja, ali i da ostvari svoje snove.” Dizni je verovao u svoj san. Posle niza pokušaja i neuspeha dosegao ga je. Ali nije prestao da – i dalje sanja. To ga je gonilo da stalno unapređuje, inovira, širi polje delovanja, osvaja nove teme, tehnologije, širi svoju imperiju zabave sve do Rusije, Kine, Japana. I do svih država i naroda između.

Nova politička filozofija

Na svim tim meridijanima uspeo je i zato što je ovako govorio i radio: „Više volim da zabavljam i da se nadam da će iz toga ljudi nešto naučiti, nego da poučavam ljude i da se nadam da ću ih kroz to i zabaviti.” Masovni uspeh postigao je i zato što je dešifrovao psihologiju svoje publike. Govorio je: „Odrasli su samo deca koja su morala da odrastu. A deca i dečja mašta su najdragoceniji prirodni resursi koje ova planeta ima. Previše je odraslih ljudi. To je glavna nevolja sveta. Oni zaborave. Oni se ne sećaju kako je to kada imaš 12 godina. Oni patronizuju, prema deci se odnose kao prema inferiornim bićima. Ja to ne radim. Jer smeh je svevremen, mašta nema godine starosti, a snovi su večiti.” I zaista, to vraćanje odraslih iz zaboravljenog detinjstva u osećaj dečje radosti i mašte bilo je Diznijevo kapitalno delo. Baš zbog toga što je taj povratak omogućio bukvalno milijardama gledalaca, čitalaca, posetilaca, korisnika, širom sveta.

Danas je Dizni ogroman poslovno-medijski konglomerat, multinacionalna megakorporacija i jedan od glavnih centara koji pokreću, usmeravaju i menjaju kulturne obrasce i norme, ne samo Amerike već i velikog dela sveta. Prihod ove mamut kompanije u prošloj, 2022, godini bio je 83 milijarde dolara, a to je 22 odsto više nego u prethodnoj, 2021, godini. Podeljena je u pet poslovnih jedinica: medijske mreže, parkovi i odmarališta, studijska (TV) zabava, roba i proizvodi namenjeni neposrednoj prodaji i interaktivni mediji. U ovih pet poslovnih jedinica rade na stotine kompanija, preduzeća, afilijacija, medija, kruzera, hotela, zabavnih parkova, odmarališta, štamparija, bioskopa, radio-stanica. Impresivna je filmska i televizijska proizvodnja koja izlazi iz Diznija, ali i vlasništvo nad kompanijom ABC, vodećom TV mrežom u Americi, vlasništvo u Hulu striming servisu itd. Nepregledan je spisak proizvoda i usluga i on odražava akumuliranu moć, uticaj i veličinu današnje robne marke Dizni.

Ali Dizni kroz svoja sveprisutna medijska dejstva pokušava ozbiljno da promeni narativ američke mejnstrim kulture, onaj koji je upravo Volt Dizni postavio i sa njim tako spektakularno uspeo.

Današnja kompanija Dizni ruši temeljno polazište Volta Diznija, a to je – porodica je osnovna jedinica društva. Muški i ženski rod je osnovni, prirodni, binarni zakon ljudske reprodukcije. Deca su oličenje te reprodukcije i dalje se reprodukuju u tom, istom, binarnom kodu. Ovo kompanija silovito menja pa kvotama, obavezama, normama i proklamacijama u svoj sistem ugrađuje i iz njega u svet šalje novu priču. U svim produkcijama Dizni kompanije najmanje 30 posto likova moraju biti LGBTQ+ osobe, ali isto tako, u procesu proizvodnje, najmanje 30 posto radnika i stvaralaca moraju biti LGBTQ+ osobe. Deca se kroz medijske sadržaje Diznija podstiču na promenu pola već u uzrastu od pet godina. I tako dalje, i tako dalje. Ovaj program je toliko intenzivan da Dizni spremno ulazi u pravne, političke i poslovne bitke – i sa državama i sa političarima pa i sa publikom, dakle sa svima koji taj program dovode u pitanje. Kako bi na sve to reagovao sam Volt Dizni, nije lako odgovoriti, ali možda mu se i ukaže prilika, s obzirom na to da je bio među prvim ljudima na planeti koji su zahtevali da, kada umru, budu zamrznuti do vremena kada nauka uznapreduje i bude u stanju da ih odmrzne, vrati u život i podari im još jednu šansu. Koju bi Volt umeo i te kako da iskoristi. I to uprkos kulturnom šoku koji bi doživeo u susretu s novom političkom filozofijom i praksom njegove sopstvene kompanije.

Daleko od američkog sna

Ali jedno je sigurno. Na planeti zaista ima previše odraslih ljudi. Naročito onih starih, bogatih, moćnih, a ozlojeđenih, onih koji su zaboravili radost detinjstva. Decu ne samo da nipodaštavaju već im uskraćuju i pravo na slobodu pa i na sam život. Sva ta uništenja, svi ti bizarni bioteroristički ispadi, sva ta pedofilska tajna udruženja, sva ta ogrezlost u pohlepi i razvratu, sve to, zajedno, kao pomahnitali, guraju većinom ljudi u poznim godinama, svesni da trče svoj poslednji krug. A tek u toj fazi nemaju nimalo vremena da se zaustave i utonu u obične, razdragane dečje radosti. Svet rasturaju okrutni muškarci i žene koji se utrkuju s vremenom i sami sa sobom. Namrgođeni, odavno su zaboravili iskreno da se smeju, njihova mašta, ostarela i uvenula, ne dobacuje dalje od grčevite želje da vladaju, a njihovi snovi zabetonirani su u neprestanoj jurnjavi za materijalnim. Sve to, zajedno, daleko je od američkog sna koji je sanjao Volt Dizni i jave koju je uspeo da napuni svakojakim čudesima i radostima. U krajnjem zbiru, za nekadašnju i sadašnju veliku imperiju porodične zabave, posle 100 godina postojanja, počinje da važi ona Lenjinova: ako nam iko dođe glave biće to mangupi u našim redovima.

Izvor: Stanko Crnobrnja/politika.rs

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Olivera Marković – Odbila holivudsku karijeru, zadužila nas briljantnim ulogama
Next Article Broj oboljelih od raka među mlađim od 50 godina drastično porastao?

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Šta je to – dijaspora Crne Gore?

Izvan države ili bez države? Izvorno značenje imena ove riječi nas upućuje na rasipanje sjemena,…

By Žurnal

Sanja Tomović: Jedna od najstarijih škola u Crnoj Gori opstaje i nakon 170 godina

Piše: Sanja Tomović Portal RTCG donosi priču o jednoj od najstarijih škola u Crnoj Gori…

By Žurnal

Natela Speranska: Kriza čovjeka i njeno prevladavanje

Mihail Epštejn, koji konstatuje krizu humanističkih nauka, koje su se udaljile od predmeta svog istraživanja…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Mozaik

Sinan Gudžević: Košara

By Žurnal
MozaikNaslovna 4

Milivoj Mauković – rodonačelnik srpskog stripa

By Žurnal
GledištaMozaik

Aleksandar Živković: Ministar bez reprezentacije i ministri bez jaja

By Žurnal
Mozaik

Recenzija – “Djevojka za sve” (2023): Zabavno je biti loš

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?