U organizaciji NVO Reanimacija sjutra veče, s početkom u 19 časova, u knjižari Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori (Rimski trg 50/1, Podgorica), održaće se tribina Hod ka Nemanjinom gradu povodom obilježavanja dvije godine od prve protesne litije .

Razgovarali smo tim povodom sa Matom Uljarevićem organizatorom tribine.
„Festival omladinske kulture Nemanjin grad posvećen je afirmaciji kulturnog i naučnog stvaralaštva mladih ljudi u Crnoj Gori i promociji kulturnoistorijskog jezgra Podgorice. Festival je svoje prvo izdanje doživio tokom 2020. godine kada se u programu predstavilo više od tridesetak mladih kulturnih stvaralaca“ – podsjetio je Uljarević na dosadašnji učinika svoje organizacije.
- Ovogodišnji program je koncipiran u formi omladinske tribine, simboličnog naziva Hod ka Nemanjinom gradu, na kojoj će nova generacija naučnika i kulturnih djelatnika iz Crne Gore govoriti o istorijatu i značaju likaliteta Nemanjin grad, ali i iskustvu protesnih litija i mogućnostima koncipiranja nove kulturne paradigme u Crnoj Gori u svjetlu tog iskustva – pojašnjava Uljarević.

Jedan od učesnika sjutrašnje tribine jeste pisac i politolog Aleksandar Ćuković, koji se i sam osvrnuo na značaj tribine i problematike koju bi trebalo tribina da afirmiše:
- Govoriti o savremenoj književnoj sceni u Crnoj Gori i njenim specifičnostima, a pritom previdjeti Nemanjin grad, nemoguće je. Riječ je o kulturnom toponimu koji je u određenom momentu predstavljao svojevrsni zbjeg obeskućenih pisaca Udruženja književnika Crne Gore. S druge strane, Nemanjin grad je postao stecištem novih književnih glasova, mahom mlađe generacije, ne samo kada je u pitanju Udruženje književnika Crne Gore kao najstarija organizacije te vrste (osnovana 1946. godine), već i Festival „Nemanjin grad” čiji je pokretač Mato Uljarević. Pomišljam kako bi za opisivanje podgoričke književne, a samim tim i kulturne kružnice bilo važno iglu šestara pobosti upravo u Nemanjin grad.

Književni kritičar Milorad Durutović najavio je izlaganje pod nazivom Litije – duhovni pokret urbane kulture.
- Prethodni režim i njegovi simpatizeri svojski su se trudili da protesne litije u Crnoj Gori okarakterišu kao političku i politikansku aktivnost. Kako uz enormnu podršku svojih medija i analitičara u tome nijesu uspjeli, pristupili su kampanji karikiranja, tvrdeći kako su litije puki refleks mračnog srednjeg vijeka, što se više puta moglo čuti i od strane režimskog šefa. No, jedino što su u svojim medijskim egzibicijama dokazali jeste da ne posjeduju čak ni elementarno obrazovanje, uz potpuno odusutvo političke iskrenosti i demokratičnosti. S druge strane, litije su ponudile ne samo lekciju najdubljeg poštovanja prema crnogorskoj i pravoslavnoj tradiciji, već su se otvorile kao prvi i pravi pokret urbane kulture u crnogorskom postojanju, dabome, u najboljem smislu riječi. Nije tome, naravno, doprinijelo tek masovno učešće mladih ljudi u litijima, već i njihova ukupna kreativna i intelektualna reakcija koja je stvarana u ime protesta, u ime nepristajanja na jedan despotski poredak, koji je ustanovio nepravedni, diskriminatorski i anticrnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

Pored Uljarevića, Ćukovića i Durutovića na tribine će učestvovati još sveštenik Pavle Božović, istoričar Tomaš Damjanović, politikolog Goran Gačević i pravnik Matija Stojanović.
