Kralj Jordana Abdulah II poručio je sa govornice 81. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku da će Jordan nastaviti dosljedno da radi na izgradnji pravednog mira u dijelovima svijeta u kojima ljudi stradaju usljed ratnih sukoba, naročito u Gazi i Ukrajini.
Priredio: Nikola Gačević
Govoreći o ulozi Hašemitske Kraljevine Jordan, kralj Abdulah II naglasio je da će njegova zemlja nastaviti da čuva istorijski i pravni status quo muslimanskih i hrišćanskih svetih mjesta u Jerusalimu.
„Štitimo hrišćanstvo, njegove zajednice i nasljeđe, u njegovoj otadžbini i istorijskoj postojbini, istovremeno promovišući istinsku sliku islama nasuprot glasovima mržnje”, poručio je jordanski kralj. Njegove riječi mogu se razumjeti i kao osvrt na djelovanje radikalnih islamističkih pokreta, koji ugrožavaju hrišćansko stanovništvo u pojedinim zemljama Bliskog istoka — područja u kojem hrišćanske zajednice postoje još od apostolskih vremena, dakle vijekovima prije pojave islama.
Oštre kritike zbog stanja u Gazi
Kralj Abdulah II oštro je kritikovao stanje u Gazi, ocijenivši da su podaci o posljedicama po palestinsko stanovništvo „poražavajući”.
Naveo je da je tokom prvih 300 dana takozvanog prekida vatre život izgubilo najmanje 300 djece, ističući da su na meti napada bile čak i jordanske poljske bolnice.
Abdulah II je naglasio da međunarodna zajednica raspolaže sredstvima kao što su sankcije, embargo i diplomatska izolacija, koja je već primjenjivala u drugim slučajevima.
„Politička neaktivnost svijeta nije posljedica nedostatka mogućnosti. Nazovimo je pravim imenom: to je izbor”, rekao je, upozorivši da izostanak sankcija dodatno podstiče osjećaj nekažnjivosti.
Arhiepiskop atinski Jeronim učenicima: „Ako se pojave teškoće, nemojte se plašiti“
Ovo nije vjerski rat
Jordanski kralj je istakao da Gaza i Zapadna obala predstavljaju dva fronta iste izraelske strategije, čiji je cilj da onemogući stvaranje održive palestinske države.
Podsjetio je i na Arapsku mirovnu inicijativu iz 2002. godine, naglasivši da ponuda 57 arapskih i muslimanskih država za normalizaciju odnosa već više od dvije decenije ostaje na stolu, ali bez odgovora.
„Ono što se dešava na Zapadnoj obali nije niz izolovanih postupaka. Riječ je o elementima jedinstvene politike čiji je cilj da primora cjelokupno stanovništvo da napusti svoju zemlju”, naglasio je.
Kralj Abdulah II osvrnuo se i na pokušaje da se ovaj sukob predstavi kao vjerski rat.
„Islam na jednoj strani, a judaizam i hrišćanstvo na drugoj. To nije tako. Pravo pitanje glasi: da li Palestinci, muslimani i hrišćani, imaju pravo na ista prava kao i svi drugi?”, zaključio je jordanski monarh.
Patrijarh Teofilo: Kralj Abdulah u UN potvrdio posvećenost Jordana Svetoj zemlji i hrišćanima u Jerusalimu
Patrijarh jerusalimski Teofilo III ukazao je na značaj govora kralja Jordana Abdulaha II pred 81. zasjedanjem Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, posebno ističući njegove riječi o Jerusalimu, Svetoj zemlji i zaštiti hrišćanskog prisustva.
Kako se navodi u zvaničnom saopštenju Jerusalimske patrijaršije, Njegova Svetost je istakao da je obraćanje jordanskog monarha uputilo jasnu poruku u prilog miru, pravdi i ljudskom dostojanstvu, istovremeno potvrđujući nepromijenjen stav Jordana prema Jerusalimu, svetim mjestima i njegovom narodu.
Izjava patrijarha Teofila III uslijedila je dan nakon govora kralja Abdulaha II pred Generalnom skupštinom UN, u kojem je jordanski monarh izložio osnovne stavove svoje zemlje o ratnim sukobima i humanitarnim krizama. Posebnu pažnju posvetio je stanju u Gazi i na Zapadnoj obali, kao i zaštiti muslimanskih i hrišćanskih svetih mjesta u Jerusalimu.
U središtu njegovog obraćanja bila je potreba za pravednim i trajnim mirom. Kralj Abdulah II opširno je govorio o Gazi, humanitarnim posljedicama sukoba i stanju na Zapadnoj obali. Pozvao se, između ostalog, na podatke UNICEF-a, prema kojima je u Gazi tokom prvih 300 dana od proglašenja primirja poginulo najmanje 300 djece, a ukazao je i na napade na jordanske poljske bolnice.
Jordanski monarh je naglasio da dešavanja u Gazi i na Zapadnoj obali predstavljaju dva vida iste šire stvarnosti, koju je povezao sa otežavanjem stvaranja održive palestinske države. Osvrnuo se i na Arapsku mirovnu inicijativu iz 2002. godine, kao i na učešće 57 arapskih i muslimanskih država u prijedlogu za normalizaciju odnosa sa Izraelom u okviru mirovnog rješenja.
Posebno mjesto u njegovom govoru zauzela je vjerska dimenzija sukoba. Kralj Abdulah II odbacio je nastojanja da se izraelsko-palestinski sukob predstavi kao „vjerski rat”, naglasivši da se pitanje, kako ga je on postavio, odnosi na prava svih Palestinaca — i muslimana i hrišćana. Takođe je istakao da međunarodna zajednica raspolaže sredstvima kao što su sankcije, embargo i diplomatske mjere, ocjenjujući da međunarodna neaktivnost nije posljedica nedostatka mogućnosti za djelovanje.
Govoreći o Jerusalimu, kralj Abdulah II ponovio je opredijeljenost Jordana da očuva hašemitsko starateljstvo, kao i istorijski i pravni status quo muslimanskih i hrišćanskih svetih mjesta. Naglasio je da će Jordan nastaviti da štiti hrišćanstvo, njegove zajednice i nasljeđe u njegovoj istorijskoj postojbini, istovremeno radeći na uspostavljanju mira, pružanju podrške palestinskom narodu i sprovođenju humanitarnih aktivnosti.
Upravo je taj dio govora posebno istakao patrijarh Teofilo III, naglasivši da je značaj jordanskog stava neposredno povezan sa hašemitskim starateljstvom nad muslimanskim i hrišćanskim svetim mjestima u Jerusalimu. Prema njegovim riječima, riječ je o istorijskoj, vjerskoj i nacionalnoj odgovornosti koja doprinosi očuvanju identiteta Svetog grada, njegovog vjerskog i istorijskog karaktera, kao i nasljeđa koje zajednički oblikuju hrišćanska i muslimanska sveta mjesta.
Predstojatelj Sionske crkve naveo je i da Jerusalimska patrijaršija stoji uz kralja Abdulaha II u njegovim stavovima o Jerusalimu i Svetoj zemlji, kao i u odbrani prava hrišćana i muslimana. Posebno je naglasio potrebu očuvanja hrišćanskog prisustva u Jerusalimu, koje je nazvao neraskidivim dijelom istorije, identiteta, te vjerske i kulturne poruke Svetog grada.
Patrijarh jerusalimski Teofilo III istakao je da je zaštita hrišćanskog prisustva neraskidivo povezana sa zaštitom samog Jerusalima. Ukazao je i na značaj podrške stanovnicima grada, očuvanja svetih mjesta i njegovog osobenog identiteta.
Osvrćući se na govor jordanskog monarha u Ujedinjenim nacijama, Njegova Svetost je ocijenio da je on bio zasnovan na načelima međunarodnog prava i usmjeren protiv primjene dvostrukih aršina. Govor je, kako je naveo, ukazao na potrebu za odgovornim stavovima koji će štititi Svetu zemlju i njene stanovnike i otvarati prostor za mir, dijalog i suživot pripadnika različitih vjeroispovijesti.
Patrijarh Teofilo III je, na kraju, stav Jordana prema Jerusalimu ocijenio kao nastavak viševjekovne hašemitske tradicije zaštite svetih mjesta i unapređivanja vjerske sloge.
Kako je naglasio, jerusalimske Crkve u takvom stavu vide važan oslonac za stanovnike Svetog grada, a u kralju Abdulahu II prepoznaju postojanog zaštitnika Jerusalima, njegovih stanovnika i svetih mjesta. Cilj takvog djelovanja jeste očuvanje viševjerskog i vaseljenskog karaktera grada, kao i istorijskog prisustva hrišćana.
Izvor: ORTHODOXIANEWSAGENCY.GR
