Još jedan incident poput pada rakete u Poljsku mogao bi značiti „uključenje američke vojske u pravi rat s državom s najvećim nuklearnim arsenalom na svijetu“. Vašington bi po svaku cijenu to trebalo da izbjegne
Korporacija RAND, uticajni trust mozgova finansiran neposredno od strane Pentagona, objavila je dokument u kom se kaže da produžavanje posredničkog rata direktno šteti SAD i saveznicima, upozoravajući Vašington da bi trebalo da izbjegne „razvlačenje sukoba“ u Ukrajini.
Naslov dokumenta je nedvosmislen: Izbjegavanje dugog rata: američka politika i tok sukoba Rusije i Ukrajine.
Na početku se kaže da tekuće borbe predstavljaju „najznačajniji međudržavni sukob posljednjih desetljeća, i da će njegov dalji tok imati krupne posljedice po Vašington“, uključujući štetu po američke „interese“. Iz dokumenta je sasvim jasno da, iako su Ukrajinci ti koji se bore na terenu, pri čemu su im gradovi „poravnati“ i „ekonomija desetkovana“, ti „interesi“ „nisu srodni“ s interesima Kijeva.
Trenutno okončanje američke finansijske, humanitarne i naročito vojne pomoći dovelo bi do potpunog sloma Ukrajine, i RAND navodi nekoliko razloga zašto bi to imalo smisla, pogotovo što se ukrajinska pobjeda smatra „malo vjerovatnom“ i „ne izgleda“ da bi do nje moglo doći usljed ruske „odlučnosti“, pri čemu je mobilizacija „ispravila manjak ljudstva koji je omogućio uspjeh Ukrajine u harkovskoj kontraofanzivi“.
Sa stanovišta američkih „interesa“, RAND upozorava da iako Kremlj nije zaprijetio upotrebom atomskog oružja, postoji „nekoliko stavki usljed kojih je mogućnost da Rusi upotrijebe nuklearno oružje ne samo vjerodostojna, što je Vašingtonu potrebno da uzme u obzir, već i od ogromne važnosti za dalji tok sukoba“.
Trust mozgova smatra da Bajdenova vlada „ima više nego dovoljno razloga da sprečavanju Rusije da upotrebi atomsko oružje prida najviši stepen važnosti“. Naročito bi trebalo da nastoji na izbjegavanju „neposredne nuklearne razmjene“ s Moskvom, „neposrednog sukoba s Rusijom“ ili „rata širih razmjera NATO-a i Rusije“.
U pogledu ovog posljednjeg, RAND je zabrinut da je zahtjev američkog generala Marka Milija da sukob ostane „u okvirima geografskih granica Ukrajine“ na ivici ostvarivog, jer su „razmjere posredne uključenosti NATO članica u rat zastrašujuće“, uključujući „oružje i druge vrste pomoći u vrijednosti mjerenoj desetinama milijardi dolara“ i „taktičke obavještajne podatke, nadzor i osmatranje“, kao i „milijarde dolara koji se svakog mjeseca šalju kao budžetska podrška Kijevu“.
Razmjere umiješanosti NATO-a mogle bi, po predviđanju RAND-a, navesti Moskvu da „kazni članice NATO… s ciljem okončanja podrške Ukrajini; da izvrši preventivni udar na NATO ako Rusija procijeni da predstoji intervencija NATO u Ukrajini; da prekine priliv oružja u Ukrajinu; da izvrši odmazdu protiv NATO zbog stalnog podsticanja unutrašnjih nemira u Rusiji“, ako Kremlj procijeni da je „bitno ugrožena“ nacionalna bezbjednost.
Ovakvi ishodi „nikako nisu neminovni“, ali i dalje predstavljaju „povišen stepen opasnosti“, naročito u svjetlu incidenata poput pada ukrajinske odbrambene rakete na poljsku teritoriju novembra 2022, pri čemu je ukrajinski predsjednik Zelenski dodatno pogoršao situaciju lažno tvrdeći da je u pitanju namjeran ruski napad. Iako se u ovom slučaju „spirala nije otela kontroli, pokazalo se da se borbe nenamjerno mogu preliti na teritoriju okolnih država članica NATO“.
Još jedan ovakav incident mogao bi značiti „neposredno uključenje američke vojske u pravi rat s državom s najvećim nuklearnim arsenalom na svijetu“. Vašington bi po svaku cijenu to trebalo da izbjegne, kao i konvencionalan sukob s Rusijom, kaže se u RAND-ovom dokumentu.
Po pitanju teritorijalnih gubitaka RAND nije sklon argumentaciji da bi Ukrajina trebalo da pokuša povratiti sve izgubljeno od 2014, jer „veća teritorija ne mora značiti veće ekonomsko blagostanje“ ili „veću bezbjednost“. Teritorija koju je Kijev povratio od septembra znači da je „Rusija nametnula znatno veći ekonomski trošak zemlji kao cjelini“.
RAND smatra „spornom“ i argumentaciju da „bi trebalo podržati da Ukrajina povrati što više teritorije“ da bi se „ojačale međunarodne norme i podstakao budući privredni rast Ukrajine“, jer čak i u „malo vjerovatnom“ slučaju da Kijev „povrati oblasti koje je Rusija okupirala od 2014“, opasnost od eskalacije iz Moskve, uključujući „upotrebu atomskog oružja ili napad na NATO“ će se „zaoštriti“.
Svi navedeni činioci znače da je „izbjegavanje dugog rata… najviši prioritet poslije smanjenja opasnosti od eskalacije“, zbog čega RAND preporučuje SAD-u da „preduzmu korake da okončaju sukob vjerovatnije srednjoročno“, uključujući „pružanje jemstva za neutralnost zemlje“, kao i „ukidanje sankcija Rusiji“.
U dokumentu se, međutim, upozorava na opasnost od „dramatične promjene američke politike preko noći“, jer bi to bilo „politički nemoguće – i u unutrašnjem smislu, i u pogledu saveznika“, preporučujući umjesto toga stvaranje „instrumenata“ za privođenje rata „kraju pregovorima“, i upoznavanje Ukrajine i saveznika s tim instrumentima unaprijed radi ublažavanja reakcije. Proces bi, pak, trebalo početi brzo, jer je „alternativa dug rat, koji predstavlja ozbiljan izazov za SAD, Ukrajinu i ostatak svijeta“.
Feliks Livšic
S engleskog posrbilo: Stanje stvari
Izvor: stanjestvari.com
