Četvrtak, 19 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Slika i ton

Korespodencija: Stiv Albini i Nirvana

Žurnal
Published: 31. maj, 2024.
Share
Albini i Nirvana, (Foto: Fejsbuk/ All about Nirvana)
SHARE

Preveo: Danilo Lučić 

Prvo mi dozvolite da se izvinim što sam odvojio nekoliko dana da sastavim ovo pismo. Kada sam razgovarao sa Kurtom, bio sam usred snimanja albuma za Fugazija, ali sam mislio da ću imati dan ili nešto između snimanja da sve sredim. Moj raspored se neočekivano promenio, a ovo je prvi put da mogu sve da prođem. Žao mi je, žao mi je.

Mislim da je najbolja stvar koju možete da uradite u ovom trenutku upravo ono o čemu govorite: izdavanje ploče za nekoliko dana, sa visokim kvalitetom, ali minimalnom „produkcijom“ i bez ometanja od debila iz front ofisa. Ako je to ono što zaista želite da radite, voleo bih da me uključite.

Ako se možda umesto toga nađete u poziciji u kojoj vam diskografska kuća privremeno povlađuje, samo da bi stegnuli lanac u nekom trenutku (tako što vas dosađuju da prerađujete pesme/sekvence/produkciju, angažujući studijske muzičare da vam „zaslade“ ploču, prepustiš onda celu stvar nekom DJ-u koji pravi remiks, šta god…) onda te čeka neprijatno iskustvo a ja ne želim da učestvujem u tome.

Zanima me samo rad na pločama koje dosledno odražavaju percepciju benda o njihovoj muzici i postojanju. Ako se posvetite tome kao principu svoje metodologije snimanja, onda ću vam slomiti banku. Igraću se sa tobom. Udariću te alatom po glavi…

Radio sam na stotinama ploča (neke odlične, neke dobre, neke užasne, dosta ih je završilo u smeću) i video sam direktnu korelaciju između kvaliteta krajnjeg rezultata i raspoloženja benda tokom celog procesa snimanja. Ako je za snimanje ploče potrebno mnogo vremena, a svi usporavaju i preispituju svaki korak, onda snimci vrlo malo podsećaju na nastupe uživo, a krajnji rezultat je retko za pohvalu. Pravljenje pank ploče je definitivno slučaj kada više „rada“ ne znači i bolji krajnji rezultat. Očigledno ste sami to naučili i cenite tu logiku.

O mojoj metodologiji i filozofiji:

#1: Većina modernih dizajnera zvuka i producenata vidi ploču kao „projekat“, a bend kao samo jedan element tog projekta. Pored toga, oni smatraju da je snimanje kontrolisano slojevitost zvukova, svaki pod potpunom kontrolom od trenutka osmišljavanja melodije do finalnih šest. Ako je bend maltretiran u procesu snimanja ploče, šta učiniti; sve dok „projekat“ dobije odobrenje donosioca odluke.

Moj pristup je upravo suprotan.

Verujem da je bend najvažniji, kao kreativna celina koja je iznedrila i ličnost i stil benda i kao društveni entitet koji postoji 24 sata dnevno. Ne vidim svoju ulogu da vam govorim šta da radite ili kako da igrate. Prilično sam voljan da pustim da se moje mišljenje čuje (ako mislim da bend odlično napreduje ili pravi veliku grešku, smatram da je deo mog posla da im kažem), ali ako bend odluči da nastavi sa nečim, Pobrinuću se da bude progurano.

Volim da ostavim prostor za nezgode ili haos. Ne postoji trik da se napravi besprekorna ploča, gde su svaka nota i slog na mestu i svaki udarac bas bubnja identičan. Svaki idiot koji ima strpljenje i budžet da sebi priušti takvu glupost može to da uradi. Više volim da radim na pločama koje teže većim stvarima, kao što su originalnost, osebujnost i entuzijazam. Ako svaki element muzike i dinamike benda kontrolišu tempometri, kompjuteri, automatizovani miksevi, gejtovi, sempleri i sekvenceri, onda ploča možda neće biti aljkava, ali sigurno neće biti izuzetna. Takođe će imati vrlo malo veze sa nastupima benda uživo, što bi ovde trebalo da bude glavna stvar.

#2: Ne vidim snimanje i miksovanje kao nepovezane zadatke koje mogu da rade profesionalci a da nisu stalno pri ruci. Devedeset devet procenata zvuka ploče treba da se odredi prilikom izrade glavnog snimka. Vaša iskustva su specifična za vaše odbore; ali po mom iskustvu, remiksovanje nikada nije rešilo nijedan problem koji je stvarno postojao, samo imaginarne. Ne volim da remiksiram snimke drugih dizajnera zvuka, i ne volim da snimam stvari da neko drugi remiksira. Nikada nisam bio zadovoljan nijednom verzijom te metodologije. Remiksovanje je za netalentovane pičke koje ne znaju kako da podese bubanj ili da usmere mikrofon.

#3: Nemam Bibliju osnovnih zvukova i tehnika snimanja koje slepo primenjujem na svaki bend u svakoj situaciji. Vi ste drugačiji bend od bilo kog drugog benda i zaslužujete barem poštovanje da se bavim vašim ukusima i brigama. Na primer, volim zvuk bubnja za buku (kao recimo Gretač ili Kemko) koji se širi u velikoj prostoriji, posebno sa Bonhammy kontrabas bubnjem i zaista bolno glasnom zamkom. Takođe mi se sviđa odvratan niski zvuk koji dobijate od  Fender Bassman ili Ampeg gitarskog pojačala i potpuno šupalj zvuk izduvanog SVT cevnog pojačala sa izvučenim cevima. Znam i da su ti zvuci neprikladni za neke pesme i forsiranje je gubljenje vremena. Zasnovati snimanje po mom ukusu je glupo kao i dizajnirati automobil koji odgovara presvlakama sedišta. Vi momci morate da odlučite i onda mi objasnite kako želite da zvuči kako ne bismo prilazili albumu iz različitih pravaca.

#4: Gde snimamo nije toliko važno koliko kako snimamo. Ako imate studio koji želite da koristite, nema problema. Inače, mogu dati neke predloge. Imam lep studio sa 24 kanala u svojoj kući (Fugazi su upravo snimili tamo, možete ih pitati kako im se sviđa) i upoznat sam sa većinom studija na Srednjem zapadu, Istočnoj obali i desetak u Velikoj Britaniji.
Bio bih malo zabrinut da ste bili u mojoj kući tokom celog procesa snimanja i miksanja, samo zato što ste poznati, pa ne bih želeo da to ipak izađe, jer biste onda morali da trpite sa nekim sranjem od navijača; ali bi to ipak bilo lepo mesto za miks ploče.

Ukoliko želite da ostavite detalje izbora studija, smeštaja itd. ja ću se rado pobrinuti za sve te stvari. Ako želite sami da to rešite, samo komandujte.

Moj prvi izbor za studio za snimanje bilo bi mesto pod nazivom Pakiderm u Cannon Fallsu, Minesota. To je sjajan objekat sa izvanrednom akustikom i potpuno udobnom vili iz mokrih snova svakog arhitekte u kojoj bend živi tokom snimanja. To čini sve efikasnijim. Pošto su svi tu, stvari se rade i odluke se donose mnogo brže nego da su ljudi negde u gradu. Imaju i sve to otmeno sranje kao što je sauna, i bazen, i kamin, i potok pastrmke, i pedeset jutara i slično. Tamo sam napravio gomilu ploča i uvek sam uživao na tom mestu. Takođe je prilično jeftin, s obzirom na to koliko je objekat odličan.

Jedina nevolja sa Pakidermom je što vlasnici i menadžer nisu tehničari i nemaju dostupno tehničko osoblje. Radio sam dovoljno tamo da bih mogao da popravim skoro sve što može da pođe po zlu, osim ozbiljnog elektronskog kolapsa, ali imam momka sa kojim dosta radim (Bob Veston) koji je zaista dobar sa elektronikom (on dizajnira elektronska kola, otklanja probleme i pravi sve vrste sranja na licu mesta), pa ako odlučimo da to uradimo tamo, verovatno će biti na mom platnom spisku, jer je jeftino osiguranje u slučaju da eksplodira napajanje ili dođe do ozbiljnog kvara usred zime i 50 milja od najbližeg tehničara. On je takođe audio inženjer, tako da može da radi neke od uobičajenih stvari (katalogizacija numera, pakovanje stvari, nabavka zaliha) dok mi napravimo ploču kako treba.

Jednog dana ću nagovoriti momke iz Isusovog Guštera da odu tamo i da se dobro provedu. O da, a tu je i ista Neve konzola na kojoj je snimljen i miksovan album AC/DC-ja Back in Black, tako da znate da jednostavno morate da se bavite.

IN MEMORIAM Muzika Stiva Albinija, filmovi Rodžera Kormana i umeće odmetničkog života: Ljudi na svoju ruku

#5: Kinta. Objasnio sam ovo Kurtu, ali mislim da je bolje da to ponovim ovde. Ne želim i neću uzimati honorare za bilo koju ploču koju napravim. Bez procenta. Razdoblje. Mislim da je plaćanje tantijema producentu ili audio inženjeru etički neodbranjivo. Bend piše pesme. Bend pušta muziku. Obožavaoci benda su ti koji kupuju ploče. Bend je odgovoran za to da li je to odlična ploča ili užasna ploča. Autorski honorar pripada bendu.

Voleo bih da budem plaćen kao vodoinstalater: ja radim posao, a vi mi plaćate koliko košta. Diskografska kuća će očekivati da tražim jedan do jedan i po procentni poen. Ako pretpostavimo da će ploča biti prodata u tri miliona primeraka, to bi bilo oko 400.000 dolara. Nema šanse da bih ikada uzeo toliko novca. Ne bih mogao da spavam noću.

Morao bih da budem zadovoljan sa sumom novca koju mi plaćate, ali to je vaš novac, i insistiram da i vama bude udobno. Kurt je predložio da mi platite deo koji bih ja smatrao punom uplatom, a zatim, ako zaista mislite da zaslužujem više, platite mi još jedan deo nakon što vidite da li album počinje. To bi bilo u redu, ali bi verovatno stvorilo više organizacionih problema nego što vredi.

Šta god. Verujem da ćete biti fer prema meni i znam da morate biti upoznati sa onim što bi običan čovek u industriji tražio. Pustiću vas da donesete konačnu odluku o tome koliko ću biti plaćen. Koliko odlučite da me platite neće uticati na moj entuzijazam da radim u odboru.

Neki ljudi na mojoj poziciji bi očekivali povećanje posla nakon rada sa vašim bendom. Ja, međutim, već imam više posla nego što mogu da obavim, i iskreno, ljudi koje će privući takva površnost nisu ljudi sa kojima želim da radim. Molim vas, nemojte to smatrati problemom.

To je to.

Pozovite me da prođem kroz bilo šta od ovoga ako nešto nije jasno.

Izvor: Glif

TAGGED:MuzikaNirvanaRokenrolStiv Albini
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Nina Gavrilović: Gledala sam najdirljiviji domaći dokumentarac ove sezone i bila ponosna na publiku
Next Article O. Gojko Perović: Istorija koja doprinosi imaginaciji

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Jadranu

Prilikom osnivanja ,,Crnogorskog parobrodnog društva", u Srijedcu Raduj se s nama, Jadrane burni, Mornari srpski…

By Žurnal

Bajaga progovorio o svojim korijenima

Momčilo Bajagić Bajaga jedan je od najuspješnijih muzičara na našim prostorima, iza sebe ima dugu…

By Žurnal

Bronza Alija Arslana

Reprezentativac Srbije, rvač Ali Arsalan osvojio je bronzanu medalju na Svetskom prvenstvu u Beogradu u…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Slika i ton

Ivan Đurđević: Uvod u reinkarnaciju: Zašto je Novaku Đokoviću tenis postao sredstvo za sasvim novi cilj

By Žurnal
Slika i ton

Serija Pluribus: Nelagodna savršenost

By Žurnal
Slika i ton

Recenzija: “Uvrnuta draga” (2024): Ljubav boli… i ubija

By Žurnal
Slika i ton

Nikola Živanović: Buđenje iz bajke

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?