U Crnoj Gori postoji “šumarska mafija” nastala zloupotrebom koncesionog gazdovanja šumama za vrijeme bivšeg režima, a čije su posledice devastirane šume i šteta od više desetina miliona eura za državni budžet, kaže za Radio Slobodna Evropa Srđan Pejović, v.d. direktora Uprave za šume.
Odgovore na pitanja ko su bili privilegovani drvoprerađivači i ko je šumarska mafija u narednom periodu daće nadležni državni organi, tvrdi Pejović.
“Što se tiče šumarske mafije, mislim da je ona stvorena kada je prije 11 godina kreiran sistem dugoročnih koncesije na šume, što je bio izuzetno koruptivan sistem, koji ne postoji nigdje u Evropi, ni u svijetu”, rekao je Pejović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Pejović objašnjava da je koncesionarima još 2009. godine dato drvo po izuzetno povlašćenim cijenama, da bi se pospješila finalna prerada drveta do koje uglavnom nije došlo, ili je bilo u zanemarivom procentu.
“Iako je koncesionim ugovorima bilo predviđeno da se nadoknada za koncesije po metru kubnom usklađuje sa cijenama drveta na tržištu do danas se te cijene nijesu mijenjale i državi je maksimalno pripadalo po 14 eura po kubiku”, kaže Pejović.
Odnos koncesione naknade i cijena na tržištu
Mještani opština sa sjevera Crne Gore i predstavnici nevladinog sektora godinama su upozoravali na pogubnu politiku gazdovanja šumama.
Prema njihovim podacima otkup kubika drveta u šumi se kretao od šest do deset eura, ukoliko je utovaren na kamion do 60, a u slučajevima izvoza preko granice i do 120 eura za kubik.
Državi je sljedovala naknada do 14 eura po kubiku. Ove brojke potvrđuje i Pejović.
“Oni su se ‘pokrili’ što se zakona tiče, zato kažem da je to legalizovana korupcija. Po ugovoru dobijali su drvo po izrazito niskim cijenama. Ono se sa niskom preradom izvozilo i ostvarile su se ogromne zarade. Nijesu imali potrebu da vrše finalnu preradu drveta kad su enormno zarađivali i ovako. Šume su decenijama talac nezajažljivih apetita pojedinaca i organizovanih grupa, koji su se obogatili na štetu naše prirode i naših građana”, kazao je Pejović.
Haotična sječa pod okriljem koncesija
Dok se čeka zvanična analiza o razmjerama pohare crnogorskih šuma stručnjaci upozoravaju da je sistem koncesija “zlo za šume”.
Sanja Orlandić iz nevladine organizacije Grin Houm za RSE kaže da su se na licu mjesta uvjerili da su dijelovi šuma u haotičnom stanju a da mještani sa sjevera Crne Gore tvrde da postoje ozbiljne neregularnosti u sektoru šumarstva.
“Oni ukazuju i na šumski nered, ali i na to da kamioni prevoze znatno veću količinu drveta od onoga što je predviđeno i da se vrši istovar negđe na putevima. Ali oni nijesu uspjeli da to dokažu i da se to na neki način procesuira”, navodi Orlandić.
Orlandić objašnjava da su istraživanja Grin Houma pokazala da je u crnogorskim šumama prisutan veliki procenat ilegalnih aktivnosti koji se, kako kaže, ne može iskazati u procentima.
Pored haotične sječe, mještani sa sjevera Crne Gore: Plava, Rožaja Bijelog Polja, Pljevalja, Berana, Andrijevice i Mojkovca decenijama su tvrdili da su pojedini koncesionari namjerno palili šume, kako bi sakrili svoja neđela.
Jedan od načina uništavanja šuma bila je i zloupotreba takozvane sanitarne sječe koja podrazumijeva sječu bolesnih, ili požarom oštećenih stabala.
Kako tvrde, ekstra klasu četinara sjekli su fiktivno ih klasifikujući kao stabla određena za sanitarnu sječu.
“Vršila su se obilježavanja najkvalitetnijih stabala, gđe koncesionar ima najmanje troškova za izvlačenje stabala. Mi nemamo pad u šumovitosti, već pad u kvalitetu šuma. Izostalo je i pošumljavanje. Imamo više desetina miliona štete”, objašnjava Pejović.
Koncesionari i milionska zarada
Šumama na sjeveru Crne Gore zahvaljujući koncesijama u proteklih desetak godina gazdovalo je nekoliko kompanija: „Podgor Produkt“, „Pelengić trejd“, Šik Polimlje, Vektra Jakić, preduzeće Nikola, Boj-komerc i Trudbenik. Neki i danas imaju koncesije.
Najveći koncesionar proteklih decenija bila je kompanija Vektra Jakić biznismena Dragana Brkovića, koja je 2007. godine dobila koncesije na 30 godina za pljevaljske šume, uz ugovor kojim se obavezala na ulaganje u infrastrukturu i zapošljavanje ljudi tog kraja, ali je ugovor raskinut 2019.
Brković, inače blizak predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, je shodno ugovoru godišnje mogao da posiječe oko 140.000 kubika drveta, uz plaćanje koncesione naknade državi do 14 eura po kubiku i obaveznu preradu drveta.
Sam Brković je više puta prethodne decenije demantovao navode mještana i nevladinog sektora da izvozi neprerađeno drvo, drvo u balvanima.
Aleksandar Stijović, ministar poljoprivrede i šumarstva, krajem marta ove godine u Skupštini je ustvrdio da je kompanija Vektra Jakić “najveće zlo koje je pogodilo šume Crne Gore”.
On je objasnio da su toj kompaniji i umjesto raskida koncesionih ugovora zbog neispunjavanja obaveza, bivše vlasti omogućavale da i dalje eksploatiše drvnu masu. Rekao je da su zbog slučaja “Vektra Jakić” podnijeli prijavu tužilaštvu protiv devet osoba, a među njima su i pojedine sudije.
Ranko Kankaraš iz Ministarstva poljoprivrede potvrdio je da je koncesioni ugovor sa Brkovićem, koji je važio do 2036. godine, raskinut.
Dok su nevladini aktivisti i građani sjevera upozoravali na poharu šuma od koncesionara i kamione koji su sa oblovinom prelazili državnu granicu – prosta računica govori da su koncesionari godišnje mogli zaraditi i oko 15 miliona eura.
I premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić se osvrnuo na zloupotrebu sistema koncesija, koje je pojedincima omogućila bivša vlast.
“Šta je sa našim šumama, kome ste ih davali? Da ja nijesam izdao koncesiju i jednom jedinom preduzeću? Ne, mi smo samo produžili ono što smo morali. A vi ste davali kubik prosječno za deset eura, da bi taj isti zarađivao preko 100 eura po tom kubiku. To je ekonomija, za lične interese i tajkune”, kazao je Krivokapić u Skupštini 25. novembra.
Država će ukinuti sistem koncesija
Kankaraš je objasnio da je dosadašnji model gazdovanja šumama u Crnoj Gori pokazao da je problem u sistemu i da država taj problem mora mijenjati.
“Ti koncesionari apsolutno nijesu bili spremni da poštuju ugovore u funkciji unapređenja gazdovanja šumama, već isključivo u funkciji njihovog ličnog bogaćenja. Apsolutno je jasno i da institucije države, od Uprave za šume do Vrhovnog državnog tužilaštva, nijesu bile spremne reaguju, da taj sistem – narodski rečeno – “stave u brazdu”. Zbog toga svi ispaštamo”, kaže Kankaraš.
Objašnjava da je Crna Gora gubila šume kao ključan resurs a nije razvijala drvnu industriju.
“Ako već gubimo resurse bar da smo imali realnu ekonomiju u sektoru drvoprerade. Međutim, 80 posto onoga što izlazi iz drvne industrije su proizvodi primarne prerade uz par izuzetaka”, kazao je Kankaraš.
Prema zvaničnim podacima, u ovom trenutku u Crnoj Gori aktivno je pet koncesionara sa 13 ugovora, koji ističu krajem sljedeće godine.
Iz Ministarstva poljoprivrede najavljuju ukidanje sistema davanje koncesija na šume i izmjene postojećeg zakonodavstva.
Šume su u prethodnom periodu stradale i od bespravne sječe i požara. U posljednjih deset godina, prema zvaničnim podacima, u požarima je uništeno više od 90.000 hektara šuma, odnosno gotovo milion kubika drveta.
Prema izvještaju, koji je Vlada usvojila krajem aprila ove godine, zbog krađe šume i nelegalne sječe za posljednjih deset godina je podnijeto 3.287 krivičnih prijava.
Crna Gora je po stepenu šumovitosti u samom vrhu Evrope.
Od ukupne teritorije šume zauzimaju 60 odsto površine. Ukupna zapremina šume je veća od 122 miliona metara kubnih.
Lela Šćepanović
Izvor: Radio Slobodna Evropa
