Creda, 29 jul 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
MozaikPolitika

Kakva je budućnost češko-slovačkih odnosa?

Žurnal
Published: 1. april, 2024.
Share
Fico i Babiš, (Foto: Novi Standard)
SHARE
Fico i Babiš, (Foto: Novi Standard)
 Ukoliko bi se Babiš vratio na vlast, njegova ukrajinska politika ličila bi na Ficovu, a to je problem ne samo za aktuelnu češku vladu, nego i za NATO. Otuda veštačko stvaranje problema u češko-slovačkim odnosima

Od Ukrajine zavisi i stabilnost političkih sistema u mnogim državama. Među njima su i Češka i Slovačka. Tema ukrajinske krize – odnosno aktualizacija te teme i rasprave koje iz toga proizilaze – imaju veliki destruktivni potencijal. Razarajući.

Najpre se to manifestovalo u svetskoj politici, na relaciji između kolektivnog Zapada i „Globalne većine”, a potom u paralelizaciji međunarodnih inicijativa od strane G7 i BRIKS, da bi se konačno stiglo do žestokih okršaja na unutrašnjim političkim scenama u pojedinim zemljama. Sa tendencijom radikalizacije.

Narušeni odnosi

Češka je – zbog stava nove parlamentarne većine u Slovačkoj o Ukrajini – odložila dalje međuvladine konsultacije. U praktičnom smislu, posledice ovog poteza neće biti velike. U političkom smislu – već su velike.

Naime, ubrzo posle pomenute odluke kabineta Petra Fijala, češki premijer je u Pragu primio lidera opozicione „Progresivne Slovačke” Mihala Šimečka, dok je Robert Fico u Bratislavi razgovarao sa bivšim češkim predsednikom Vaclavom Klausom.

Podrazumeva se, slovačka opozicija podržava Češku, a bivši češki predsednik Slovačku. Naizgled, sa međudržavnog, kriza se prelila na unutrašnji plan. Ipak, može se tumačiti i kako je zbog unutrašnjih trendova poremećena bilateralna relacija. Jer, ne samo u ekonomiji, saobraćaju ili energetici, već i u kulturi, nauci, umetnosti, obrazovanju, između ove dve zemlje sve je toliko isprepletano i povezano da se ponekad stiče utisak kako „čehoslovački duh” i dalje živi.

Uostalom, legitimne većine za razdvajanje u dve države nije bilo ni te presudne 1992. godine, a po svoj prilici ni nakon nje. U trenutku rasturanja Čehoslovačke Federativne Republike za takvu opciju bilo je 36% stanovnika Češke i 37% punoletnih građana Slovačke. Zbog toga ni referendum nije sproveden – iako je to bilo predviđeno ustavnim zakonom.

Kako bi se obezbedila legalnost, dogovorom Vaclava Klausa i Miroslava Mečijara usaglašen je novi ustavni zakon i referendum je zaobiđen. Jednostavno, zemlja se raspala zato što političke i intelektualne elite u postkomunističkoj eri nisu bile kadre da pronađu funkcionalno rešenje za zajedničku državu.

Rat za crticu

U Pragu su više bili za federaciju sa jakom centralnom upravom, u Bratislavi za labavu federaciju koja bi u nekim elementima podsećala i na konfederaciju. U takvim okolnostima svaki detalj bejaše osetljiv, pa je došlo i do takozvanog „rata za povlaku” ili „crticu” (pomlčková vojna) pošto se ime države na češkom jeziku pisalo na jedan (gore naveden), a u slovačkom na drugi način: Češko-Slovačka Federativna Republika.

Inače, elite nisu bile kadre da pronađu rešenje, pošto je pitanje unutrašnjeg uređenja bilo na stolu još od završetka Drugog svetskog rata. I večito je neko ostajao nezadovoljan. Moguće je i da se prelomni momenat odigrao nakon Praškog proleća 1968. godine, kada su komunističke vlasti usvojile novi Ustav (stupio na snagu 1. januara 1969.) kojim su osnovane dve ravnopravne socijalističke republike.

Otuda i različita percepcija među Česima i Slovacima o toj, u evropskoj svesti „utisnutoj” 1968. godini. Za Čehe to je predstavljalo slom svih težnji o „strateškoj autonomiji” u odnosu na Sovjetski Savez, dok se u Slovačkoj na te događaje nešto drugačije gledalo, između ostalog, i zbog činjenice da su predstavljali početak decentralizacije i suverenizacije.

Istraživanja javnog mnjenja po pitanju (ne)opravdanosti razdvajanja, redovno sprovođena nakon 1993. godine, uporno su pokazivala da u obe zemlje procenat ispitanika koji podržavaju ovakav rasplet nije predstavljao natpolovičnu većinu. Oba društva su ostala podeljena, a čini se da i danas polovina Čeha i Slovaka ne bi imala ništa protiv ujedinjenja.

Babiš i Fico, (Foto: Novi Standard)

Međutim, politički sistemi su ostali razdvojeni. Iz ovog razloga je uticaj dešavanja u Slovačkoj na političke procese u Češkoj relativno veliki i obrnuto, iako se između stranaka koje deluju u dve zemlje uočavaju brojne razlike.

Šta ako se vrati Babiš?

Povratak Roberta Fica na vlast doneo je i promene u pogledu slovačke vlade na ukrajinsku krizu. U velikoj meri, to je bilo i očekivano. I zbog raspoloženja stanovništva Slovačke – koje nije delilo optimizam prethodnih vlasti o neograničenoj podršci Kijevu – ali i zbog toga što je među Slovacima jako teško širiti anti-ruski narativ konstruisan u raznim evro-atlantističkim propagandnim centrima.

Od Ljudovita Štura do Svetozara Hurbana Vajanskog, o Rusiji i Rusima među Slovacima se govorilo biranim rečima. Sa druge strane, izbor Petra Pavela za šefa države i njegovog imenjaka Fijale za šefa vlade označio je i zauzimanje dijametralno suprotnog kursa Češke oko Ukrajine.

Pri tome, ključni problem za dva Petra u Pragu jeste i što sve manje Čeha deli njihov optimizam o neograničenoj podršci Kijevu, a rejting Andreja Babiša, doskorašnjeg premijera, ostaje stabilan. Nije nemoguće da se, poput Fica, i Babiš vrati na vlast već na sledećim izborima.

Nije nemoguće da u takvom razvoju situacije i Češka promeni svoj pogled na ukrajinsku krizu. Babišu su stavovi Fica i Orbana daleko bliži od stavova Pavela i Fijale. Ovo je pretnja ne samo za aktuelnu vladajuću većinu u Češkoj, nego i velika neprijatnost za NATO. Takav razvoj situacije pokušava se sprečiti problematizovanjem češko-slovačkih bilateralnih odnosa, uz prozivanje Roberta Fica kako je isključivo on odgovoran za to. Naravno, ni Fico ne sedi skrštenih ruku, već traži saveznike u Češkoj koji će mu pomoći da relativizuje pritisak i amortizuje udare.

U prvim procenama čeških i slovačkih analitičara ocenjeno je kako se ove nesuglasice mogu nastaviti sve dok traje sukob u Ukrajini. Možda će tako biti. A možda i neće. Jer, sve se može promeniti već nakon narednih parlamentarnih izbora u Češkoj.

Dušan Proroković 

Izvor: Novi Standard/ Sputnjik

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Sisari se bore za život u novoj seriji Dejvida Atenboroa
Next Article Groteska, danas. (a i zašto više nema PLjiŽ-a)

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Vojin Grubač: Režim i opozicija su maligne ćelije na tijelu Srbije

Piše: Vojin Grubač Sve negativno što se danas radi na Balkanu, pa i tenzije unutar…

By Žurnal

Goran Danilović: Vlada „otklonila nedostatke“ tako što je otklonila mene?

Predsjednik Ujedinjene Crne Gore, Goran Danilović, reagovao je na odluku Vlade o smjeni sa funkcije…

By Žurnal

Više genetski modifikovanih biljaka na poljima EU?

Evropska komisija namerava da pojednostavi proceduru odobravanja genetski modifikovanog semena. Šta to znači za poljoprivredu?…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

MozaikNaslovna 6PolitikaSTAV

Od potpisa do popisa

By Žurnal
KulturaMozaik

Čovek koji je stvorio Hitlerovo oružje osvete i američki svemirski program

By Žurnal
Politika

Oslobođenje Skoplja, ulicom Adema Demaćija: Aljbin Kurti protiv Druge makedonske udarne brigade

By Žurnal
DruštvoMozaikNaslovna 5STAV

Kako su Pavla Vuisića protjerali sa Cetinja

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?