Ponedeljak, 27 jul 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Kako je Tesla razmišljao o ratu

Žurnal
Published: 2. mart, 2022.
Share
Nikola Tesla
SHARE

Tvrdilo se da će usavršavanje oružja velike razorne moći zaustaviti ratove. Tako sam i ja dugo mislio, ali sada verujem da je to velika greška. Takav razvoj događaja će u znatnoj meri modifikovati, ali ne i zaustaviti rat. Štaviše, uveren sam da svako novo oružje, svaki novi napredak u tom pravcu, koji uključuje neki novi talenat i znanje, ulaže nove napore, jeste samo novi impuls za razvoj ratovanja.

Electrical Experimenter, The August, 1917.

Razmislite samo o otkriću baruta. Možemo li da zamislimo neki radikalniji korak nego što je bio učinjen ovom inovacijom? Zamislimo da živimo u tom periodu: zar ne bismo pomislili da će se rat okončati kada oklop viteza postane predmet podsmeha, kad telesna snaga i sposobnost, koje su ranije toliko značile, postaju skoro beznačajne?

Pa ipak, barut nije zaustavio ratovanje; upravo suprotno – on je delovao kao izuzetno moćan podsticaj za rat. Ja ne verujem da rat može biti zaustavljen bilo kakvim naučnim napretkom sve dok vladaju uslovi slični današnjim, jer je rat i sam postao nauka, i zato što rat uključuje neka od najsvetijih osećanja svojstvenih čoveku. U stvari, pitanje je da li bi čovek nespreman da se bori za neki viši princip bio dobar i za bilo šta drugo. Ne čini samo um čoveka, kao ni samo telo; čovek je i um i telo. Naše vrline i naše mane su neodvojive, poput sile i materije. Kad se razdvoje, čoveka više nema.

A MACHINE TO END WAR, February 9th, 1935

Često se iznosi jedan drugi argument, koji ima priličnu stabilnost, a to je da rat mora uskoro postati nemoguć zato što sredstva za odbranu prevazilaze sredstva za napad. To je samo u skladu sa osnovnim zakonom koji se može izraziti tvrdnjom da je lakše rušiti nego graditi. Ovim zakonom se definišu ljudski kapaciteti i ljudske prilike. Kada bi bilo lakše graditi nego rušiti, čovek bi stvarao neometano, stvarajući i nagomilavajući bez ograničenja. Takvih uslova nema na ovom svetu.

Biće koje bi moglo tako da dela ne bi bilo čovek: moglo bi da bude neki bog. Odbrana će uvek imati prednost nad napadom, ali samo ovo, čini mi se, nikada ne može zaustaviti ratove. Korišćenjem novih principa odbrane možemo učiniti luke neprobojnim za napad, ali takvim pristupom ne možemo sprečiti da se dva broda sukobe na otvorenom moru. A onda, ako sledimo ovu ideju do njenih krajnjih konsekvenci, dolazimo do zaključka da bi po čovečanstvo bilo bolje kada bi napad i odbrana stajali upravo u obrnutom odnosu; jer ako bi se svaka zemlja, čak i ona najmanja, mogla okružiti apsolutno neprobojnim omotačem i kada bi mogla da prkosi ostatku sveta, okolnosti koje bi nastale bile bi nepovoljne za ljudski napredak. Ukidanje svih barijera koje razdvajaju narode i zemlje jeste najbolje poboljšanje civilizacije.

(Nikola Tesla, Electrical Experimenter, 1917)

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Srpska košarka mora da umre
Next Article Durutović: Sagorjeti u požaru svjetova

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Mitropolit Joanikije na praznik Svetog kralja Stefana: Svetinje na Kosovu i Metohiji su u velikoj opasnosti

Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije služio je jutros, na praznik Svetog kralja Stefana Dečanskog Svetu službu…

By Žurnal

Prof. dr Jovan Delić: Devet stoljeća Nemanjine loze

Svetosimeonovska besjeda prof. dr Jovana Delića izgovorena pred Sabornim hramom Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, na…

By Žurnal

Čovek koji nije mogao da podnese mrak noći

Piše: Nina Savčić Alberto Đakometi je rođen 10. oktobra 1901. godine kao najstarije dete Đovanija…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

MozaikPolitika

Sto godina od pada Smirne ili o grčkoj katastrofi

By Žurnal
MozaikNaslovna 1

O. Gojko Perović: Nulta tačka hrama Vaskrsenja Hristovog

By Žurnal
MozaikNaslovna 3

Petar II Petrović Njegoš: A naše tijelo bez duše ni za što ne služi…

By Žurnal
Mozaik

Kako doživjeti stotu

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?