Crna Gora je vjerovatno jedinstven premjer u istoriji demokratije da se istovremeno podnese inicijativa za izjašnjavanje nepovjerenja vladi, da vlada traži ukidanje mandata Skupštine i da premijer traži razrješenje vicepremijera. Advokat Dragan Šoć objašnjava koji su mogući izlazi iz tog lavirinta.
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić (Demokrate) sazvao je za 3. i 4. februar tri vanredne sjednice, na kojima bi trebalo da se odlučuje o razrješenju vicepremijera Dritana Abazovića, skraćenju mandata parlamentu i nepovjerenju Vladi.
Tri inicijative
Međutim, to automatski ne znači da će poslanici izjašnjavati o svim tim pitanjima.
Da bi se to desilo, prvo se mora izglasati da ta pitanja budu na dnevnom redu vanrednih sjednica. Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić sinoć je nagovijestio da možda neće biti kvoruma za odlučivanje. Dragan Šoć kaže za Sputnjik da Skupština treba da ima kvorum kada se izjašnjava o ovako suštinskim pitanjima za državu.
Poslanike niko ne može kazniti ako odluče da ne budu u sali Skupštine Crne Gore 3. i 4. februara, kada se bude glasalo o razrješanju vicepremijera Dritana Abazovića, o skraćenju mandata parlamenta i nepovjerenju Vladi crne Gore, ali su oni plaćeni da rade svoj posao. Kada su u pitanju ovako krucijalne stvari za život jedne države, kako kaže Šoć, najmanje što se može očekivati od poslanika je da budu u zgradi parlamenta, pa nek se izjašnjavaju po svojoj volji.
“Rekao bih da ako neka grupa poslanika bude izbjegla izjašnjavanje po ovako bitnim pitanjima to se zove ustavni puč”, kaže Šoć.
Kako tumačiti član 103
Povodom saopštenja iz Kabineta premijera Crne Gore koji pozivajući se na clan 103 Ustava, navodi da najviši pravni akt ne daje mogućnost izbora novog premijera bez parlamentarnih izbora i tvrde kako se tokom jednog skupštinskog saziva može birati samo jedna vlada i jedan premijer, Šoć kaže da su autori saopštenja loše čitali Ustav.
“A šta bi bilo da je umro premijer, ne bi se organizovali novi izbori, već birao novi”, konstatuje Šoć, jedan od ljudi koji su pisali crnogorski Ustav.
On objašnjava da samo ako se izglasa skraćenje mandata Skupštini ili se ona raspusti, slijede obavezno novi izbori i izbor nove vlade.
On navodi primjer Italije, gdje se u toku jednog skupštinskog saziva mijenja više vlada.
“U Skupštini nova vlada se bira u okviru postojeće skupštinske većine ili može da je bira neka nova skupštinska većina koja se formira. Nigdje ne piše da se u okviru jedne skupštinske većine ne može formirati nova vlada“, kaže za Sputnjik Šoć.
“Ako se u Skupštini smijeni Vlada, nigdje ne piše da ne može da se izabere nova. Ako se izglasa nepovjerenje postojećoj vladi, i neko dobije mandat da formira novu, on to mora uraditi za 90 dana. Tek ako u tome ne uspije, ide se na izbore i nakon njih se formira nova vlada. U Crnoj Gori je slobodno ono sve što se ne brani Ustavom i zakonom”, precizira advokat.
Glavna borba – ko će biti premijer do vanrednih izbora
Šoć je i sam bio u više navrata poslanik, i tvrdi da je poslanički klub kome je pripadao, Narodna stranka, uvjek bio u sali Skupštine, ali se moglo desiti da ne glasaju o nekim predlozima zakona koji im nijesu odgovarali, dok je ovo sada nešto sasvim drugo i tiče se svih poslanika i svih građana Crne Gore.
“DPS ima za cilj da sruši vladu Zdravka Krivokapića i oni će najvjerovatnije biti prisutni kada bude ta tačka na dnevnom redu. Da li ima namjeru da sruši i potpredsjednika Abazovića, vidjećemo, kao što ćemo vidjeti i da li će glasati za skraćenje mandata Skupštine”, navodi Šoć.
On objašnjava da ako poslanici Skupštine Crne Gore izglasaju skraćenje mandata parlamentu, predsjednik države je dužan da raspiše izbore u zakonom predviđenom roku.
Šoć kaže da mu se čini da se sada glavna borba vodi ko će biti premijer do izvjesnih narednih parlamentarnih vanrednih izbora, možda već u maju, jer ko je predsjednik Vlade, njegova partija ima institucionalnu prednost u izbornoj trci.
Nadmašili Italijane
On primjećuje da je ovo, vjerovatno, jedinstven premijer u istoriji demokratije da se podnesu tri inicijative odjednom.
“Italijani su do sada bili šampioni u obaranjima vlade u Evropi, mada je kod njih uloga predsjednika drugačija, obzirom da je kod nas predsjednik Milo Đukanović, teško se može očekivati da lideri partije odu kod njega i da se dogovore o formiranju vlade. I poslednja italijanska vlada je formirana na osnovu dogovora postignutog kod njihovog predsjednika, nije rezultat izbora. Čini mi se da smo poslednjom političkom krizom prevazišli i italijanski scenario”, kaže Šoć.
On podsjeća da će odluke o sve tri tačke na sjednicama 3. i 4. februara biti validne ako za njih glasa 41 poslanik, toliko ih je dovoljno da budu u zgradi parlamenta za kvorum.
Dva dana D u februaru
U dva dana u Skupštini će se održati tri vanredne sjednice.
Na prvoj, 3. februara u 11 sati, biće, ako se izglasa dnevni red, predlog premijera za razrješenje Abazovića i izbor njegovog nasljednika.
Premijer je tu inicijativu podnio nakon što su koalicija „Crno na bijelo“ , čiji je Abazović dio, i opozicioni poslanici tražili izglasavanje nepovjerenja Vladi.
Na podršku opozicije, tog dana moralo bi da se računa kako bi za novog vicepremijera bio imenovan ministar finansija Milojko Spajić, kojeg je za tu poziciju takođe predložio Krivokapić.
Druga sjednica će se održati 4. februara u 10 sati, i na njoj bi trebalo da se raspravlja i glasa o skraćenju mandata Skupštini koje je juče zatražila Vlada .
Treća sjednica će se održati istog dana sat kasnije – u 11 časova, a poslanici bi trebalo da odlučuju o nepovjerenju Vladi i izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.
Inicijative za prve dvije sjednice podnijela je Vlada, dok su treću tražili CnB i opozicija.
Iz najvećih crnogorskih stranaka DPS-a, Demokratskog fronta (DF) i Demokrata još se ne izjašnjavaju o inicijativi skraćenja mandata Skupštini.
Prema Ustavu Crne Gore (član 84), Skupštini mandat može prestati prije vremena – skraćenjem ili njenim raspuštanjem.
Predlog za skraćenje mogu podnijeti šef države, Vlada ili najmanje 25 poslanika, a odluka o skraćenju donosi se većinom glasova svih poslanika.
Skraćenje mandata parlamentu kao predlog za rješenje krize vlasti prvo je prije mjesec i po ponudio DF, nakon što su njihovi koalicioni partneri Demokrate i GP URA odbili predlog o formiranju nove vlade.
DF je tada za podršku tom predlogu, koji nije bio uputio parlamentu, mogao da računa na podršku opozicije, koja je, kao i taj politički savez, uporno pozivala na raspisivanje vanrednih izbora.
Boban Novović
Izvor: Sputnjik
