Utorak, 15 sep 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
KulturaNaslovna 3

Jirgen Habermas: Vitalnost religije

Žurnal
Published: 15. maj, 2022.
Share
Jirgen Habermas, (Foto: Vikipedija)
SHARE

Tri delimično preklopljena fenomena doprinose stvaranju utiska da, globalno gledano, dolazi do “preporoda religije”. To su: (a) misionarsko širenje velikih svetskih religija, (b) njihovo fundamentalističko zaoštravanje i (c) politička instrumentalizacija njihovog nasilnog potencijala.

Krst na kupoli crkve, (Foto: Espreso)

(a) Prvi znak vitalnosti svetskih religija predstavlja činjenica da u svim verskim zajednicama i crkvama jačaju ortodoksne, ili barem konzervativne grupe. Ovo se pođednako odnosi na hinduizam i budizam koliko i na tri monoteističke religije. Najuočljivije je širenje etabliranih religija u Africi i u zemljama istočne i jugoistočne Azije. Očigledno je da uspeh misionarstva delimično zavisi i od fleksibilnosti njihovih organizacijskih oblika. Rimokatolička multikulturalna i trans-nacionalna crkva bolje se prilagodila trendovima globalizacije od državno-nacionalno ustrojenih protestantskih crkava koje su trenutno i najveći gubitnici. Najdinamičnije se razvijaju decentralizovane islamske mreže (najviše u podsaharskim područjima Afrike) i jevanđelisti (najpre u Južnoj Americi). Njih odlikuje ekstatička religioznost koju raspaljuju pojedinačni harizmatični pojedinci.

(b) Religijski pokreti koji se najbrže razvijaju, poput pentekostalnih pokreta i radikalnih muslimana, spadaju u grupu onih koji bi se najpre mogli nazvati “fundamentalističkim”. Ovi pokreti se ili bore protiv modernog sveta, ili se pak iz njega povlače u izolaciju. Njihov kult povezuje spiritualizam i očekivanje Sudnjeg dana sa rigidnim moralnim konceptima i verom koja počiva na doslovnom tumačenju Biblije.

Sveto Pismo, (Foto: Vikipedija)

Kao kontrast ovome, nove verske pokrete, tzv. „new age” pokrete, koji su u velikom broju iznikli još sedamdesetih godina prošlog veka, karakteriše svojevrsni “kalifornijski” sinkretizam. Oni sa protestantima dele de-institucionalizovanu formu verske prakse. U Japanu je niklo čak 400 takvih sekti koje elemente budizma i popularnog verovanja kombinuju sa pseudonaučnim i ezoteričnim učenjima i doktrinama. U Narodnoj Republici Kini politička i državna represija protiv sekte Falun Gong skrenula je pažnju na veliki broj “novih religija” koje okupljaju, kako se procenjuje, čak osamdeset miliona ljudi.

(c) I na kraju, režim mula u Iranu i islamski terorizam samo su najspektakularniji primeri političke razularenosti verskog nasilnog potencijala. Sukobi, koji obično imaju neki profani uzrok, najčešće se rasplamsavaju tek pošto budu religijski kodifikovani. To važi kako za “desekularizaciju” konflikta na Bliskom istoku, za politiku hinduističkog nacionalizma i s tim povezanog sukoba Indije i Pakistana, tako i za mobilizaciju religijske desnice u SAD pre i za vreme invazije na Irak.

Izvor: Peščanik

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Avantura, koja može biti kobna
Next Article Ne u NATO, ne u rat protiv planete

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Koliko je realno da Crna Gora uđe u EU do 2028. godine?

Piše: Milena Đurđić Crna Gora završava ovu godinu sa optimizmom - barem kada je riječ o…

By Žurnal

U Novom Sadu predstavljena knjiga Matije Bećkovića “Onamo namo”

Knjiga akademika Matije Bećkovića „Onamo namo“ (portreti i pesme) predstavljena je u Srpskom narodnom pozorištu…

By Žurnal

Ruski koreni američke kriminalističke priče

Piše: Džozef Fajnder Kad sam bio klinac i kada su moji vršnjaci čitali knjige poput Hardijevih…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoKulturaNaslovna 2

Pozdavljam te, divna zvijezdo dnevna

By Žurnal
KulturaNaslovna 3STAV

Softić: Nafija, pjevačica po nacionalnosti

By Žurnal
Kultura

Dragan Uskoković: Empatija

By Žurnal
DruštvoKulturaNaslovna 5

Zašto više ne čitam novine?

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?