Nedelja, 22 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Gde je najbolje posmatrati meteorsku kišu i kako je fotografisati

Žurnal
Published: 12. avgust, 2022.
Share
Kiša meteora, (Foto: The New York Times)
SHARE

Meteorsku kišu Perseida večeras najverovatnije nećete videti, čak i ako odete na idealnu lokaciju za to. Krivac za to je Mesec. Ipak, to ne znači da ste definitivno propustili mogućnost da posmatrate ovu pojavu, šansu za to imate narednih dana, kada Mesec bude manje sjajan. Dr Milan Stojanović, astronom iz Društva astronoma Srbije, objašnjava za RTS odakle je najbolje posmatrati meteorsku kišu i kako da je fotografišete.

Kiša meteora, (Foto: The New York Times)

Čak 99,8 odsto Zemljinog satelita biće obasjano Suncem, što znači da će biti previše svetla koje onemogućava posmatranje meteorske kiše. Štaviše, Mesec će zaći tek u 5.31, a Sunce izaći već u 5.37 – šanse da se Perseidi vide je minimalna. Međutim, budući da je ovaj meteorski roj vidljiv od 14. jula do 24. avgusta, možete sačekati da Mesec ne bude toliko sjajan, ili da ranije zađe, i uputiti se na neku od lokacija u Srbiji pogodnih za ovakva posmatranja. Nažalost, sve manje meteora će biti vidljivo. U piku, koji je u noći 12. avgusta gotovo svakog minuta može se videti meteor, a njihov broj sa svakim danom opada.

Astronom dr Milan Stojanović iz Društva astronoma Srbije objašnjava za RTS da se ovakve astronomske pojave mogu posmatrati na bilo kojoj tamnijoj lokaciji – bilo bi najbolje da se ode bar 30 kilometara dalje od grada, jer svetlo pravi svojevrsni oreol iznad i oko grada koji onemogućava da se jasno posmatra meteorska kiša.

Beograđani bi ovakvu pojavu mogli da posmatraju na Avali ili Košutnjaku, mada pošumljenost smanjuje vidno polje. Ipak, najbolje bi, kaže dr Stojanović, bilo da se ode na neko golo brdo ili planinu. Prema njegovom iskustvu, na severu naše zemlje odlična lokacija za posmatranje je Deliblatska peščara. Južnije od Beograda ne bi trebalo da bude teško naći odgovarajuću lokaciju, zahvaljujući brojnim planinama, a najbolje bi bilo da imaju najmanje 800 metara nadmorske visine. Napominje da, ipak, planina poput Kopaonika nije najbolje mesto zbog izgrađene infrastrukture. Njegova preporuka je Midžor, vrh Stare planine, na koji je teško popeti se, ali daje fantastičan pogled na meteorski pljusak.

Gotovo svakog meseca mogu se posmatrati meteorske kiše

Milan Stojanović ističe da gotovo svakog meseca mogu da se posmatraju meteorske kiše, mada su najpoznatiji rojevi Perseidi i Leonidi. Na internetu se lako mogu pronaći termini kada se može videti najveći broj meteora po satu. Preporuka je da se stupi u kontakt sa nekim amaterskim astronomskim društvom, koja postoje u gotovo svakom velikom gradu. Oni organizuju razna okupljanja na kojima se mogu posmatrati ovakve pojave. Za to nije potrebna nikakva oprema. Učesnici tada vode dnevnik posmatranja, odnosno opisuju šta su videli, kao, na primer, boju meteora.

Kako fotografisati meteorsku kišu

Za fotografisanje meteorske kiše nije potrebna preterano skupa oprema, kaže Stojanović, koji je i sam uspevao da ih fotografiše. „Potrebna je kamera koja ima sva moguća manuelna podešavanja. Poenta snimanja meteora nije u preterano velikom kvalitetu opreme nego u umeću. Postoje taktike kako se radi: foto-aparat usmeriti ka radijantu i uključiti ga da non-stop fotografiše tako da svaka ekspozicija bude tridesetak sekundi“, objašnjava dr Stojanović. Od nekoliko stotina snimaka, prema njegovom iskustvu, na dvadesetak bi mogli da se nađu meteori, a možda i više ako su uslovi dobri i imate sreće.

Kako dolazi do meteorske kiše

Meteorski roj poznat pod nazivom Perseidi dolazi od komete Svift-Tatl, koja je Halejev tip komete, odnosno kometa koja se periodično pojavljuje. Poslednji put je 1992. viđena blizu Zemlje, a to će se ponoviti 2126. godine. „Svift-Tatl kometa ima jezgro prečnika 26 kilometara i zato spada u najveće ovakve komete i za sobom ostavlja oblak gasa i prašine koji ostaje na njenoj orbiti. On će se širiti u pravcu kretanja komete, a kada Zemlja prođe kroz taj oblak ona pokupi čestice prašine, koje upadnu u atmosferu i tu sagore – to je ono što mi vidimo“, objašnjava Milan Stojanović. Sagorevanje mogu da prežive samo velike čestice, ali njih uglavnom nema i većina zato i ne padne na zemlju.

Izvor: RTS

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Vlahović kandidat za „Zlatnu loptu“, Mesija nema posle 17 godina
Next Article Prašnjavi Balkan Lorensa Darela i Beli orlovi nad Srbijom: Užasno mesto užasnih ljudi

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Prebrojte ponovo SDP!

Prebrojte ponovo glasove SDP-a, gospodo iz DIK. Pozovite cio njihov neokomitski glavni odbor da broji…

By Žurnal

U Jadranu ugroženo čak 36 vrsta morskih pasa i raža

U Jadranu je od 54 vrste morskih pasa i raža njih čak 36 ugroženo, upozorila…

By Žurnal

Po zanimanju Ana Miloš

Svakako, Miloš K. Ilić napravio je šou, zapravo ukrao je šou velikim izdavačima koji daju…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Mozaik

Mundijal u Kataru, ili kako naći smisao u besmislu…

By Žurnal
Mozaik

Ekonomski bum Argentine nakon trijumfa u fudbalu?

By Žurnal
KulturaMozaikNaslovna 5

„Kako Njegoš nije mogo znati/ da mu ni grob ne može opstati?“

By Žurnal
MozaikNaslovna 5Politika

Slobodan Antonić: „Nacionci“ i „imperijci“

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?