Striković je kazao i da procenat uvoza naftnih derivata ruskog porijekla se prema procjeni kretao u prethodnim godinama između 20 i 30 odsto, dok je ove godine značajno manje takvih porizvoda na tržištu Crne Gore

S obzirom na to da se Crna Gora ne bavi preradom sirove nafte, tj. da Crna Gora nema rafineriju nafte, šesti paket sankcija koji je Evropa uvela Rusiji, a koji se odnosi na zabranu uvoza nafte pomorskim putem, nema direktni uticaj na Crnu Goru, istakao je viši analitičar za ispitivanje tržišta u Udruženju naftnih kompanija Crne Gore Draško Striković.
– Međutim, indirektan uticaj je značajan posebno ako se uzme u obzir da su se rafinerije iz okruženja u značajnoj mjeri snabdijevale sirovom naftom iz Rusije, a iz kojih rafinerija se primarno snabdijeva tržište Crne Gore. Prije vojne intervencije iz Rusije su se za EU tržišta uvozili i rafinisani proizvodi (dizel i benzini), što dodatno komplikuje situaciju na tržištu po pitanju cijena – navodi Striković.
Gorivo u Rusiji i Bjelorusiji ispod euro
Kada je riječ o cijenama goriva u Evropi, najjeftinije je u Bjelorusiji, gdje i benzin i dizel imaju cijenu od 67 centi po litru. U Rusiji je litar eurosupera 85 centi, a eurodizela 87 centi. Najskuplji benzin u Evropi plaćaju stanovnici nordijskih zemalja od 2,18 u Švedskoj, do 2,57 eura u Norveškoj. Najskuplji dizel je u Norveškoj 2,48 eura, prema podacima sajta Kargopedia.
Na londonskom tržištu je cijena barela u petak bila niža 2,19 dolara i iznosila je 117,62 dolara. Na američkom tržištu se trgovalo po 2,56 dolara nižoj cijeni, od 116,81 dolara.
OPEK je objavio da je barel nafte koštao 119,24 dolara, odnosno 1,83 dolara nego dan ranije, prenosi Mina.

Striković kao najveću posledicu ovih sankcija vidi povećavanje cijene sirove nafte i gotovih proizvoda, i što se više budu sprovodile najavljene sankcije prema Rusiji po pitanju embarga na naftu, to će cijena biti sve veća.
– Razlog tome je da usled ekoloških gašenja brojnih rafinerija u EU, pored toga što je teže nabaviti sirovu naftu, sada nema ni dovoljno kapaciteta za obradu sirove nafte i proizvodnju gotovih proizvoda koji se prodaju na benzinskim pumpama. Pored toga što je potrebno pronaći sirovu (neprerađenu) naftu, potrebno je obezbijediti i gotove rafinisane proizvode. Sa druge strane, tražnja za gotovim proizvodima u postkovid periodu iz mjeseca u mjesec raste i očekuje se takav trend tokom ljetnje sezone, što za posledicu ima rast cijena – kazao je Striković.
Striković kaže i da, ipak, nije realno za očekivati da dođe do nestašice goriva, s obzirom na to da su alternativni pravci snabdijevanja sirove nafte i gotovih proizvoda bezbjedni i daleko od trenutnog žarišta.

– Eventualno proširivanje ratnih sukoba ili otvaranje novih žarišta bi moglo uticati na nestašice, što makar za sada nije izgledno – kaže Striković.
Striković je kazao i da se procenat uvoza naftnih derivata ruskog porijekla prema procjeni kretao u prethodnim godinama između 20 i 30 odsto, dok je ove godine značajno manje takvih porizvoda na tržištu Crne Gore.
– Pojedine zemlje EU su imale uvoz sirove nafte i gotovih proizvoda preko 80 odsto, a sve zbog geografskog položaja i infrastrukture, odnosno naftovoda. Najviše naftnih prerađenih derivata dolazi iz rafinerija sa prostora Grčke, zatim Hrvatske i ostalih evropskih rafinerija Italije i Francuske. Izvori iz kojih te rafinerije nabavljaju sirovu naftu, većinskim dijelom je iz Saudijske Arabije i bliskoistočnih zemalja, kao i ostalih zemalja proizvođača nafte. Određene količine sirove nafte se vade i iz Jadranskog i Sredozemnog mora i koriste se za obradu u pomenutim rafinerijama, ali u manjim količinama. U prošlosti, sirova nafta je u određenoj količini nabavljana sa prostora Ruske Federacije, dok je usled sankcija prioritet dat drugim dobavljačima – zaključio je Striković.
Izvor: Dan