Nakon sedam dana napetosti sa Tajvanom, kineski predsjednik Si Đinping obećao je danas da će se ostvariti „ponovno ujedinjenje“ sa tim ostrvom koje Peking smatra otcijepljenim dijelom Kine, ali nije direktno pomenuo upotrebu sile.
Tajvan je izložen sve većem vojnom i političkom pritisku Pekinga da prihvati suverenitet Kine, ali se Tajpej obavezao da će braniti svoju slobodu i da samo narod Tajvana može odlučivati o svojoj budućnosti, navodi Rojters.
Govoreći u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, Si je rekao da kineski narod ima „slavnu tradiciju“ u suprotstavljanju separatizmu.
„Separatička nezavisnost Tajvana najveća je prepreka za ponovno ujedinjenje sa maticom. Istorijski zadatak potpunog ponovnog ujedinjenja (Tajvana) sa maticom mora biti ispunjen i definitivno će biti ispunjen“, izjavio je kineski predsjednik na godišnjicu revolucije kojom je 1911. godine srušena posljednja kineska carska dinastija.
„Ostvarivanje reunifikacije domovine mirnim putem je u opštem interesu kineske nacije uključujući sunarodnike iz Tajvana“, rekao je Si Đinping u velikoj Palati naroda u Pekingu, gdje u pozadini stoji portret Sun Jat-sena.
Uprkos političkom istorijskom rivalitetu Peking i Tajpej svoj legitimitet zasnivaju na revoluciji 1911.
„Reunifikacija naše zemlje može se ostvariti i ostvariće se“ rekao je Si Đinping i upozorio protiv svakog stranog miješanja.
„Pitanje Tajvana je isključivo unutrašnje pitanje Kine“, rekao je on dok je Vašington juče priznao da diskretno obučava tajvansku vojsku mjesecima. „Niko ne treba da potcijeni snažnu odlučnost… kineskog naroda da brani nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet“, rekao je Si Đinping.
Komemoracija revolucije jedan je od rijetkih događaja u kome su ujedinjeni Kina i Tajvan.
Vođa Tajvana Tsai Ing-ven, koju s podozrenjem gledaju komunisti zvog njenog zalaganja za nezavisnost, takođe će sjutra održati govor povodom tog dana.
„Oni koji izdaju partiju i dijele zemlju nikad ne završavaju dobro“, rekao je Si Đinping u aluziji na strane koje se zalažu za nezavisnost u Tajvanu
Vazduhoplovne snage kineske armije su od 1. oktobra vršile upade u zonu dejstva tajvanske PVO sa oko 150 aviona tokom četiri uzastopna dana, ali od tada više nije bilo sličnih aktivnosti kineskog ratnog vazduhoplovstva.
Iz Tajpeja poručuju da su nezavisna država koja se zove Republika Kina, što je zvanično ime Tajvana.
