Izborom pet članova Tužilačkog savjeta (TS) odblokiran je rad tog tijela koje predlaže kadrovska rješenja za Vrhovnog državnog tužioca i Glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal.
Savjet je zbog nedostatka legitimnih članova pola godine bio u blokadi jer članice vladajuće većine nisu mogle da se dogovore oko kandidata.
Skupština je 29. decembra izabrala četiri člana iz reda uglednih pravnika i jednog iz nevladinog sektora.
Glasovima vladajuće većine za članove TS-a iz redova uglednih pravnika izabrani su Siniša Gazivoda, Miloš Vuksanović, Filip Jovović i Borivoje Đukanović, a od predstavnika iz civilnog sektora Stevo Muk.
Od prvog dana osvajanja vlasti u Crnoj Gori 30. avgusta prošle godine, nova parlamentarna većina predvođena Demokratskim frontom insistirala je na smjeni specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
To su podržale i ostale dvije članice vlasti Demokrate i Građanski pokret URA, smatrajući Katnića bliskog prethodnoj vlasti Demokratske partije socijalista i predsjedniku Milu Đukanoviću.
Ova deblokada omogućava da se taj proces pokrene.
Zašto je vladajućoj većini važna smjena Katnića?
Na smjeni Katnića posebno su insistirali iz vladajućeg Demokratskog fronta, čije je najviše funkcionere, Milana Kneževića i Andriju Mandića optužio u slučaju pokušaja terorizma „državni udar“ 2016. godine.
Državni udar je sudski proces protiv srpskih i ruskih državljana kao i lidera DF-a, Milana Kneževića i Andrije Mandića, koji su bili optuženi za pokušaj nasilnog rušenja vlasti Mila Đukanovića 2016. godine. Iako su svi osuđeni, Apelacioni sud je tu presudu ukinuo.
Tužilački savjet odlučuje o personalnim promjenama na čelnim pozicijama u tužilaštvima, uključujući i Specijalno državno tužilaštvo, na čijem je čelu Milivoje Katnić.
Miloš Konatar iz Građanskog pokreta URA ocijenio je 28. decembra reformu Tužilaštva neophodnom.
„Moramo se izboriti sa dva najveća zla koja prijete Crnoj Gori, a to su korupcija i organizovani kriminal. Podržaćemo izbor TS ako treba i sa dvije ruke, samo da ga izaberemo“, kazao je Konatar.
Predrag Bulatović iz DF-a rekao je da TS mora da razriješi s funkcija sve koji nijesu radili kako treba i u skladu sa zakonom.
„Treba izabrati novog v.d. VDT-a i sve ostale nove kadrove u tužilačkoj organizaciji. Evropska komisija kaže da nemamo borbu protiv korupcije na visokom nivou. Prevedeno – protiv onih koji su godinama, a neki decenijama, bili u vrhu vlasti i odgovorni su za pljačku države. Tužilačka organizacija je štitila te ljude“, rekao je Bulatović.
Slaven Radunović, takođe iz DF-a, rekao je da je izabrani Borivoje Đukanović, jedan od vjerovatno najboljih kandidata, „a jedan od njegovih najvažnijih predmeta je to što je advokat Darka Šarića“.
Opozicija protiv izabranih članova
Vezu izabranih kandidata iz redova uglednih pravnika sa osuđenim narko bosom Darkom Šarićem i jednim od navodnih vođa Kavačkog kriminalnog klana Radojem Zvicerom, vide i u opoziciji.
Raško Konjević iz opozicione Socijaldemokratske partije pitao je ako politički lideri, kao što se moglo čuti tokom izbora članova TS, mogu uticati na svog advokata, da li Darko Šarić i Radoje Zvicer mogu uticati na dvojicu advokata koji su predloženi za članove TS.
Za šefa poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Danijela Živkovića predloženi članovi imaju jedan zajednički imenitelj, bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom:
„Litije su ih preporučile da budu članovi Tužilačkog savjeta i to što su su advokati”.
Iz poslaničkog kluba Bošnjačke stranke bili su protiv predloženih kadrovskih rješenja za članove TS, smatrajući „da će se ponovo dobiti Tužilaštvo kome građani neće vjerovati“.
Procedura promjena
Tužilački savjet nakon današnjeg izbora pet novih članova, uz ranije izabranih pet tužioca i jednog predstavnika Ministarstva pravde, ima 11 članova, koliko je Zakonom predviđeno (pet iz redova tužilaca, četiri pravnika, jednog pravnika iz nevladinog sektora i predstavnika Ministarstva pravde).
Podsjetimo, vladajuća većina je 27. maja ove godine izmjenila zakon koji reguliše imenovanja u TS uprkos zabrinutosti Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Saveta Evrope, da se njima potencijalno može ispolitizovati njegov rad.
Prema izmijenjenom zakonu, pet od 11 članova Tužilačkog saveta bira se u parlamentu, kako je to danas i učinjeno. Osim toga za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca sa mandatom od šest meseci, može biti izabran i ugledni advokat dok je ranijim rešenjem to mogao biti samo neko od tužilaca.
Izmjenama zakona otvoren je put za izbor novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VDT)kao i za razrešenje specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića
Na prvoj sjednici Savjeta očekuje se da aktuelni vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva Dražen Burić podnese ostavku, a da Savjet odredi novog.
Tužilački savjet raspisuje i konkurs za funkciju vrhovnog državnog tužioca. Izabranog kandidata predlaže Skupštini u kojoj mora dobiti podršku dvotrećinske većine od 54 poslanika. U slučaju da je ne dobije, u drugom krugu glasanja dovoljna je tropetinska većina od 49 glasova. Crnogorski parlament ima 81 poslanika.
Vrhovni državni tužilac predlaže Tužilačkom savjetu kandidata za mjesto Glavnog specijalnog tužioca, koji ga bira za petogodišnji mandat.
I ovi izbori biće pod lupom Evropske unije (EU).
Šefica Delegacije EU u Podgorici Oana Kristina Popa poručila je da je Crnoj Gori za dalje napredovanje na putu ka Uniji treba dodatni napredak u reformi vladavine prava.
Ona smatra da je neophodno pokretanje širokog međupartijskog dijaloga o ključnim preostalim imenovanjima u pravosuđu.
Godinama se u izvještajima Brisela ponavlja da je vladavina prava jedan od najvećih izazova Crne Gore.
Aneta Durović
Izvor: Radio Slobodna Evropa
