S njima su povezane i tamošnje navijačke skupine koje se, između ostalog, koriste i za distribuciju narkotika. Neke od tamošnjih navijačkih skupina su, nakon višegodišnjeg nezakonitog djelovanja na nižem organizacijskom nivou, prerasle u kriminalne organizacije s ustrojenom hijerarhijom i razgranatim lancem za distribuciju narkotika, te uspostavljenom i razvijenom saradnjom sa značajnijim kriminalnim skupinama iz regije. Organizovane kriminalne skupine uspostavile su transkontinentalnu saradnju i nabavljaju velike količine kokaina iz Južne Amerike, koji morskim putem dopremaju u luke na jugoistoku Evrope, prikrivene u kontejnerima na prekookeanskim brodovima. Tako je u aprilu 2021. godine policija u Luci Ploče zaplijenila oko 574 kilograma kokaina, koji je dopremljen u kontejneru banana iz Južne Amerike. Uz to, Balkan je ostao glavni tranzitni pravac preko kojeg se heroin doprema u države EU – navodi se u dokumentu SOA, državne agencije Hrvatske, inače članice EU.
Kako se napominje, veliki broj migranata na području Zapadnog Balkana, odnosno veliki interes za nezakonitim prelaskom granice, organizovane kriminalne skupine koriste za krijumčarenje ljudi preko granica, gdje ostvaruju velike profite.
Preko teritorije Hrvatske kriminalne skupine i pojedinci pokušavaju prokrijumčariti oružje, uglavnom zaostalo iz ratova 90-ih na prostoru jugoistočne Evrope, prema zapadnoj Evropi. To oružje može se koristiti za oružane kriminalne aktivnosti – navodi se u izvještaju.
SOA uočava da nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova i dalje doprinosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke koje su protiv NATO-a i sa prosrpskom i proruskom orijentacijom, nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije.
U regionalnom kontekstu, pojedini nositelji državne politike u Srbiji promovišu koncept „srpskog svijeta“ kao jedinstvenog srpskog političkog naroda, odnosno jedinstvene političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Evrope, u kojoj svi Srbi treba da slijede jedan politički smjer, onaj službenog Beograda. Promovisanje ovakvih ideja s vrha srbijanske vlasti dodatno destabilizuje osjetljive međunacionalne i međudržavne odnose na jugoistoku Evrope, posebno prema BiH i Crnoj Gori – piše u izvještaju SOA.
Kako se napominje, nakon „Domovinskog rata“, u trenutku pisanja ovog izvještaja još je nepoznata sudbina 1.458 osoba, te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 400 stradalih osoba, što ukupno čini 1.858 neriješenih slučajeva.
SOA kontinuirano, u saradnji s drugim nadležnim tijelima, sarađuje u rasvjetljavanju sudbine i mjesta ukopa nestalih osoba. Radi se o izrazito osjetljivom humanitarnom pitanju, ali i pitanju čije rješavanje ima uticaj na međunacionalne i međudržavne odnose – istaknuto je u izvještaju.
Izvor: DAN
