Da stvar bude gora situacija u Ukrajini nikako ne ide na ruku BiH. Strani donatori već su saopštili da će stegnuti kaiš prema našoj zemlji, jer Ukrajina u svjetskim krugovima preovladava u protivminskom djelovanju
BiH je svojevrsni šampion za probijanje zadatih rokova. Nakon niza neizvršenih zadataka u predviđenom vremenu našem društvu u oba entiteta kao da je prešlo u naviku da se rokovi probijaju. I to rade svi, počevši od neimara pa sve do političara koji su svojevrsni šampioni u neizvršenju svojih obaveza.
Porazno je što se niko više ni ne iznenađuje kada bude probijen neki rok, kao da nam je u genetski kodu utisnut neki specifičan, poseban gen za kašnjenje.
Kasnimo u razvoju, svake vrste. Počevši od ekonomskog napretka, preko obrazovanja, prevencije zdravlja pa sve do primjene modernih tehnologija.
Gradnja brojnih važnijih infrasturkturnih projekta nije završena u naprijed zadatom roku, a o političkim projektima da i ne govorimo.
BiH je više puta probila sve rokove za odgovor na upitnik Evropske unije, a jedan od upečatljivih primjera je i probijanje rokova za sprovođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić i Finci“.
Među neslavnim primjerom je i probijanje rokova za uklanjanje eksplozivnih naprava na teritoriji BiH, što je posebno poražavajuće budući da zaostala ubojita sredstava direktno ugrožavaju 132.803 građanina.
Od završetka građanskog rata prošle su gotovo tri decenije, a mine i dalje vrebaju iz šuma, sa livada, iz naseljenih mjesta. Prema procjenama u januaru ove godine sumnjiva opasna površina na mine u BiH iznosi 869,64 kvadratna kilometra, što je 1,69 odsto ukupne površine Zemlje. A sudeći prema riječima stručnjaka minska polja ostaće u BiH sve do 2030. godine, iako je prvobitnom strategijom planirano da kompletno deminiranje bude okončano do 2025. godine. Taj rok kasnije je pomjeren na 2027. godinu, ali zbog manjka novca čini se da će deminerima biti potrebne dodatne tri godine da zemlju očiste od ubojitih sredstava.
Da stvar bude gora situacija u Ukrajini nikako ne ide na ruku BiH. Strani donatori već su saopštili da će stegnuti kaiš prema našoj zemlji, jer Ukrajina u svjetskim krugovima preovladava u protivminskom djelovanju.
Mada pitanje je koliko uopšte i treba da nam daju, jer smo u protekle tri decenije spiskali stotine miliona koje su bile namijenjene deminirskim aktivnostima. Pa samo prošle godine na te aktivnosti potrošen je više od 31 milion KM.
Žute trake na kojima piše: „Pazi mina“ dugo će još upozoravati građane koji se upuste u šetnju nepoznatim predjelima ili one koji skupljaju ogrev i sekundarne sirovine u šumama, pogotovo na području Teslića i Doboja, gdje je puno mina koje ubijaju i u miru. Od završetka rata mine su odnijele 623 života, a građani ove zemlje apsurda mogu se samo nadati da se broj neće uvećavati, jer vjerovanje da će ih nadležni zaštiti od ove pošasti ravno je ludilu.
Anita Janković Rečević
Izvor: Glas Srpske
