Vlada Džozefa Bajdena imala je tajni dogovor s talibanima pa su novi avganistanski vladari, od kojih su Amerikanci bježali, obezbjeđivali te iste Amerikance tokom evakuacije iz Kabula.
Talibani su dočekivali Amerikance na zbornom mestu i ispraćali ih do aerodroma, predajući ih američkim vojnicima na posebnim gejtovima, saznaje Si-En-En. „Ture” su organizovane nekoliko puta dnevno.
Kako navodi televizijska mreža iz Atlante, pozivajući se na neimenovane izvore, Pentagon je zadovoljan saradnjom jer nije bilo incidenata i Amerikanci su bezbjedno stizali do svoje vojske. Ipak, pojedini građani su kazali novinarima da su bili zatečeni kad su čuli da je vlada tražila od njih da život povjere grupi koja je u vrijeme 11. septembra štitila Al kaidu. Ima navoda da su talibani u rijetkim slučajevima odbijali da sprovedu pojedine Amerikance ili strance koji su američki rezidenti, pa su oni ipak morali da pronađu drugi način da stignu do aerodroma.
Neimenovani vojni zvaničnici tvrde da je Bajdenova vlada željela da talibani zaštite Amerikance od ogranka Islamske države u Avganistanu, koji je prošle sedmice izveo teroristički napad na aerodrom u Kabulu, ubivši 13 američkih vojnika i 170 Avganistanaca. Avenija Pensilvanija nije htjela da zvanično komentariše izvještaj Si-En-Ena, ali je tokom posljednje dvije sedmice, koliko je trajala akcija „izvlačenja” Amerikanca, drugih zapadnjaka i brojnih Avganistanaca, isticala da talibani sarađuju i da ne ometaju evakuaciju. Komandanti Pentagona su prošle sedmice potvrdili da talibani čuvaju leđa i američkoj armiji jer su štitili aerodrom od Islamske države, prenio je „Volstrit žurnal”.
Za tajni sporazum saznalo se nakon što se direktor Centralne obavještajne agencije Vilijam Berns prošle sedmice u Kabulu sastao s talibanskim liderom Abdulom Ganijem Baradarom. Tako su talibani, koji su kod zapadnjaka i njihovih saradnika pokrenuli paničan strah, istovremeno obezbjeđivali živote Amerikanaca u bjekstvu. Taj dogovor je podstakao američku i svjetsku javnost da se zapita koje bi to još tajne dogovore mogli da imaju talibani i vašingtonska vlada. Saradnja između dojučerašnjih neprijatelja daleko je izvjesnija nego što se naslućivalo na osnovu haotičnih scena evakuacije, koja je završena u ponedjeljak, kad je Amerika zvanično povukla vojsku iz Avganistana.
I pored toga što je protiv talibana vodila najduži rat u svojoj istoriji, Amerika je posljednjih godina održavala vojne i diplomatske kontakte s avganistanskim militantima, koji su rezultirali pregovorima u Dohi u Kataru. Tadašnja administracija Donalda Trampa dogovorila je povlačenje, koje je Bajdenova vlada sprovela u djelo. Već prošle godine Pentagon je javno potvrdio da je pružio „krajnje ograničenu podršku” talibanima u borbama protiv Islamske države u Avganistanu, a mediji su prenosili da je ta pomoć stigla u vidu vazdušnih udara na položaje terorista. Kako je u to vrijeme javljao sajt Difensvan, posvećen vojnim pitanjima, američki zvaničnici su ocijenili da su talibani „pokazali da su sposobni” da se bore protiv Islamske države, koja je zajednički neprijatelj Vašingtonu i novouspostavljenom Islamskom Emiratu Avganistan.
Državni sekretar Entoni Blinken potvrdio je u ponedjeljak da više nema američkih diplomata u Kabulu, kao i da će američka ambasada u Avganistanu raditi iz Dohe. Ipak, Blinken je istakao da, iako se završila američka „vojna misija”, Vašington nastavlja intenzivno diplomatsko angažovanje u Avganistanu. Između ostalog, biće uključen i u pregovore između talibana i drugih političkih snaga.
Pokazatelj budućih odnosa biće i Bajdenova odluka da li da Kabulu dozvoli da povuče skoro deset milijardi dolara, koliko Avganistan čuva u Sjedinjenim Državama. Iako su slavili američko povlačenje, osvajači, svjesni da zemlji prijeti glad, pozvali su Bijelu kuću da ekonomski i diplomatski pomogne Avganistanu. Američka dobra volja zavisiće i od toga koliko se novi kapetani avganistanske države pokažu prilježni u ratovanju protiv terorističkih grupa poput Islamske države i ostataka Al Kaide.
I Bajden je svjestan da njegova vlada ne može da ima uticaj na Avganistan i da ne može da spriječi tamošnje jačanje kineskog ili iranskog uticaja ako ne bude održavala kontakte s Abdulom Ganijem Baradarom. Šef Zapadnog krila je istakao da saradnja s dojučerašnjim neprijateljima „nije pitanje povjerenja, već zajedničkih interesa”. Vojni analitičari ocjenjuju da će dvije strane razmjenjivati obavještajne podatke i usklađivati napade na teroriste, pri čemu će donedavni avganistanski pobunjenici, koji su jedva čekali da američkim vojnicima vide leđa, pozdravljati američke vazdušne udare na Islamsku državu.
Kako zaključuje „Njujork tajms”, vašingtonsku vladu i talibane čekaju godine, ako ne i decenije „saradnje i sukoba, kompromisa i takmičenja dok budu održavali odnos u kojem nijedna strana ne može sasvim da toleriše drugu, ali ni da živi bez nje”.
Jelena Stevanović
„Stanje stvari“
