Piše: Aleksandar Živković
Juče je i zvanično objavljeno da će papa Lav XIV svoje prvo „apostolsko putovanje“ započeti 23. novembra posjetom Turskoj. Prvo će ga u Ankari dočekati turski predsjednik Redžep Erdogan, potom će papa u Istanbulu, na Fanaru, prisustvovati proslavi Svetog Andreja Prvozvanog po novom kalendaru, zaštitnika Konstantinopoljske crkve, a zatim će zajedno sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem u Nikeji obilježiti 1700. godišnjicu Prvog vaseljenskog sabora.
Program proslave u Nikeji nije za sada poznat, niti da li će u njemu i na kom nivou prisustvovati ostale Pomjesne pravoslavne crkve i druge hrišćanske denominacije.
Jubilarna Nikejska godina bila je omiljeni predmet spekulacija sa raznih strana. Tvrdilo se da će tada i tamo Rim i Carigrad proglasiti sjedinjenje. Kako stvari sada stoje mali su izgledi da se to zaista i desi. Neki koraci na tom putu bili su nagovještavani od prethodnog pape Franje, npr. zajednički termin slavljenja Vaskrsa, prihvatanjem Nikejske pashalije od strane katolika. Sadašnji papa se još nije izjašnjavao na tu temu.
Vjerovatno će se čitati nikejski Simvol vjere bez naknadnog filokvea i druge zajedničke molitve. Sadašnja situacija i u Pravoslavnoj i u Rimokatoličkoj crkvi takva je da i jedna i druga moraju mnogo da rade na svom unutrašnjem jedinstvu, prije nego što se poduhvate ujedinjavanja hrišćana.
I samo „apostolsko putovanje“ nema svoju krunu u Nikeji, nego u Libanu za koji će papa produžiti. Dakle, antiekumenisti nemaju mnogo razloga za strah, a ekumenističke struje obeju crkava za radost. Realnost hrišćanska je danas takva. Tek kada se osjete duboki izvori Crkve, u zaista predapokaliptička vremena, kako je vjerovao o. G. Florovski, može se očekivati istinska težnja za jedinstvom.
