Utorak, 28 jul 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Andrić kao sinteza, simbol i obuhvat jedne kulture

Žurnal
Published: 11. mart, 2026.
Share
Foto: Živana Janjušević/ Dan
SHARE

Piše: Živana Janjušević

Knjiga „Ivo Andrić – očima stranca“ Roberta Hodela, profesora Instituta za slavistiku Univerziteta u Hamburgu, predstavljena je publici u podgoričkoj Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“

Bila je ovo i prilika da se više čuje o Hodelovom radu kao komparatiste, ali i prevodioca, pa samim tim i odličnog poznavaoca srpske književnosti 20. i 21. vijeka.

O Hodelovoj knjizi stručno i iscrpno govorila je prof. dr Lidija Tomić naglasivši da je knjiga plod naučnog, stručnog i kritičkog tumačenja Andrićevog stvaralaštva.“Knjiga je kvalitetan i vrijedan izvor saznanja, podsticajan za čitaoce i struku, jer pruža sasvim nov i drugačiji pristup u odnosu na dosadašnju literaturu o Andriću. Prvi utisak poslije čitanja ove knjige je da Hodel širi mogućnosti razumijevanja Andrićevog teksta, počevši od istorijske perspektive njegovog nastajanja, do sasvim specifičnih posebnosti u poetici književnog opusa“, kaže prof. Tomić.

Andrić i Italija: Svedok rađanja fašizma, sile koja ne ume ni da se svlada ni da vlada

– U najširem smislu, tumače se društvene, istorijske i književne prilike u kojima Andrić postaje sinteza, simbol i obuhvat jedne kulture koja u književnom prostoru pruža i daje univerzalnu vrijednost egzistencijalnih tema – kaže Tomić. Hodel zaključuje, dodaje ona, da se kod Andrića prikazivanje pojedinca dešava u odnosu na opšti pogled, narodnu mudrost, društveno-političko promišljanje. Ističe i da Hodel pisanje doživljava kao neku vrstu pletiva, pletenja, mreže misli, zavezivanja i odvezivanja čvorova radnje, jedno tkivo tematskih tragova i rečenica koji su protkani jednom crvenom niti, međusobno neprimjetno ispleteni.

Andrić piše o kolektivima

Hodel ističe da se Andrić po značaju koji ima kod nas, može uporediti sa Tomasom Manom, odnosno značajem koji on kao pisac uživa u njemačkoj kulturi. Obojica su na svoj način „državni“ pisci, veoma citirani, i veoma prisutnim i danas u kulturnom i društvenom životu svojih naroda. No, to im često donosi i osporavanja, dodaje Hodel.

Prof. Hodel „razlikuje“ epskog i „lirskog“ Andrića, napominjući da je on i danas veoma aktuelan.

– O kome on piše? U suštini, o kolektivima, o vjerskim zajednicama. I naravno, taj pogled sa strane, to nije tipična književnost. Tipična književnost ima junaka koji je između zajednica, a kod Andrića, takvog junaka nema – kaže Hodel, ističući da je Andrić pisao iz nutrine, iz suštine same stvari.

– Suštinski svi tekstovi su okrenuti situiranosti Andrića u odnosu na višeznačnost njegovog djela i pripovjedačkog umijeća iz kojeg nastaje tekst ispunjen sudbinom bića i svijeta. Polazni stav Hodela, da Andrić ne piše samo o jednom istorijskom prostoru, nego da on u svoje figure ugrađuje, skoro neprimjetno, i svoje sopstvene strasti, misli i patnje, signalizira stav da je Andrićevo iskustvo pisanja, u isto vrijeme, i iskustvo življenja. Egzistentnost likova sadrži misao, emociju i duh pisca, koje autor osamostaljuje i preoblikuje u simbole ljudskog stremljenja uopšte – kaže dr Tomić.

Marina Vulićević: Intimni svet Ive Andrića

Odrednicom stranac u naslovu knjige Hodel opredjeljuje ugao posmatranja kojim se ostvaruje jedinstvenost Andrića kao izraza jedne zemlje, njene istorije i tradicije, dodaje ona.

– Andrić kao mjesto sjećanja za profesora Hodela je polazna osnova za simboliku i značenje jugoslovenskih toposa, karakterističnih za nacionalno pamćenje, koje se, kako kaže autor knjige, gubi više u naše vrijeme ili u moderna vremena, koja ekonomijom i tržištem utiču na održivost nacionalne svijesti. Postavljajući pitanje u kojoj vezi to sad stoji s Andrićem, slijedi vrlo argumentovan odgovor, da je Andrić jedan od najsjajnijih toposa sjećanja u Jugoslaviji, kako kaže profesor. To istovremeno znači da je Andrić svojim djelom, po popularnosti prevazišao sve granice konfesija i etnija i da je, zaključuje profesor, kao najpoznatiji autor jugoslovenske štokavske jezičke oblasti istovremeno bio izložen unakrsnoj vatri kritike – rekla je prof. Tomić, između ostalog.

Nakon predstavljanja knjige uslijedio je razgovor Hodela i prof. dr Gorana Radonjića i to ne samo o Andriću, već i drugim srpskim piscima koje je profesor prevodio i izučavao- Bori Stankoviću i Dragoslavu Mihailoviću.

Veče je moderirao mr Stefan Sinanović.

Izvor: Dan

TAGGED:Goran RadonjićDanŽivana JanjuševićIvo AndrićLidija TomićStefan Sinanović
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Iran i njegov narod: Kako izgleda etnička mapa države i gde leže potencijalne linije sukoba
Next Article Emanuel Tod: Svet tone u veliki sukob

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Rakočević: Život bez štampe na srpskom jeziku – rupa u našoj kulturi

Rafovi sa srpskom štampom koja je stizala iz Beograda u prodavnice i na kioske u…

By Žurnal

Majda Adžović i spomenik mitropolitu Amfilohiju

Piše: Redakcija Vijest je obišla region: Vlada Crne Gore odobrila je podizanje spomenika mitropolitu Amfilohiju…

By Žurnal

Tajna „Tajne Večere“

“Tajna večera” ili “Poslednja večera” (“Ultima Cena”) je delo Leonarda da Vinčija nastalo u periodu…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Miodrag Stojković: Nadam se zemlji za ostanak

By Žurnal
DeseteracDrugi pišu

Dragan Bogutović: Deset godina od odlaska velikog pesnika, esejiste i antologičara, akademika Miodraga Pavlovića

By Žurnal
Drugi pišu

Istraživanje Galupa: 65 odsto građana Crne Gore žali za SFRJ

By Žurnal
Drugi pišu

Zdravko Šotra: Naš pad će oceniti srećnici koji prežive

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?