Piše: Dimitrios Gioldasis
Svjetska baština: Međunarodno priznanje UNESKO-a potvrđuje istorijski, kulturni i naučni značaj jezika Sokrata, Platona, Aristotela…
Deveti februar se od sada bilježi kao prekretnica ne samo za helenizam, već i za svjetsku kulturu. Po prvi put, Svjetski dan grčkog jezika zvanično se obilježava na međunarodnom nivou, nakon jednoglasne odluke država članica UNESKO-a. Riječ je o istorijskom priznanju jezika koji nije samo sredstvo komunikacije, već temelj svjetske misli, nauke, umjetnosti i kulture.
Uspostavljanje Svjetskog dana grčkog jezika predstavlja krunu višegodišnjeg diplomatskog i kulturnog napora koji je razvilo Ministarstvo vanjskih poslova Grčke, u bliskoj koordinaciji sa ministarstvima kulture i obrazovanja, a koji je doveo do pozitivnog odgovora međunarodne zajednice. Odlukom donijetom u Samarkandu u novembru 2025. godine, okončan je proces započet prošlog aprila u Izvršnom savjetu UNESKO-a, na osnovu grčkog prijedloga koji je podržalo 90 država. Tom odlukom se izričito priznaje uloga grčkog jezika kao međunarodnog jezika kulture, nauke i dijaloga, kao i njegov presudni doprinos oblikovanju evropskog i svjetskog rječnika.
Izbor 9. februara, dana sjećanja na našeg nacionalnog pjesnika Dionisija Solomosa, nije slučajan. On povezuje jezik sa slobodom, identitetom i stvaralaštvom. Povezuje ga sa kolektivnim pamćenjem i kontinuitetom helenizma.
Kako se navodi u poruci ministra vanjskih poslova Grčke, gospodina Jorgosa Gerapetritisa, grčki jezik se proteže kroz više od tri hiljade — prema nekima čak četiri hiljade — godina neprekidne pisane i usmene upotrebe. Od homerskih epova i filozofije Sokrata, Platona i Aristotela, preko tekstova Novog zavjeta, vizantijske himnografije, do savremene poezije Seferisa i Elitisa, grčki jezik funkcioniše kao jedinstveni nosilac identiteta, znanja i vrijednosti.
Grčka ponovo otvara palatu u kojoj je krunisan Aleksandar Veliki
Nije slučajno što grčka terminologija i dalje čini osnovu međunarodnog naučnog i akademskog jezika. Pojmovi koji su nastali u grčkom jeziku — demokratija, filozofija, logika, harmonija, simetrija, tragedija, haos, pandemija — danas se koriste širom svijeta, zadržavajući svoje značenjsko bogatstvo. Grčki jezik je prvi dao oblik i sadržaj apstraktnim pojmovima, omogućivši čovjeku da razumije, tumači i klasifikuje svijet oko sebe: od mikrosvijeta atoma do makrosvijeta planetarnih sistema.
Posebno mjesto u svjetskoj kulturnoj istoriji zauzima i grčko pismo. Prelazak sa slogovnih pisama na fonetski zapis glasova predstavljao je kulturnu revoluciju. Grčka azbuka, prva prava azbuka sa jasno razdvojenim samoglasnicima i suglasnicima, postavila je temelje latiničnog i ćiriličnog pisma, presudno utičući na pisanu komunikaciju u velikom dijelu svijeta.
Međutim, jezik nije samo sredstvo mišljenja. On je i sredstvo izražavanja emocija, poštovanja i mašte. Grčkim riječima opisuju se hibris i nemesis, koji vode ka aristotelovskoj katarzi, ali i velika savremena pitanja čovječanstva: ekosistem, ekologija, klimatska kriza, vještačka inteligencija, kriptovalute, hibridne prijetnje. Čak i danas, kada tražimo termine za nove izazove, vraćamo se jeziku koji je čovjeka naučio da misli precizno i duboko.
Kako je s pravom rečeno, grčki je maternji jezik zapadne civilizacije. Jezik koji je uvijek prisutan i uvijek savremen. Svjetskim danom grčkog jezika ne odajemo počast samo riječima i gramatičkim oblicima. Odajemo počast pojmovima i vrijednostima na kojima je izgrađeno naše zajedničko razumijevanje svijeta i čovjeka.
Izvor: Vijesti
