U vremenu u kojem se više govori nego što se sluša, a stavovi češće sukobljavaju nego razmjenjuju, pitanje dijaloga postaje jedno od ključnih društvenih pitanja. Upravo temi „Zašto nam je potreban dijalog? “ bila je posvećena tribina „Agora“ Javne ustanove (JU) Zahumlje.
Gost je bio književnik i politikolog Aleksandar Ćuković.
Urednica tribine „Agora“ Anđela Karadžić, podsjetila je na stavove prof. dr Đura Šušnjića iz knjige „Dijalog i tolerancija“ prema kojima je dijalog temelj slobodne misli, jedini način da se misao ne zatvori u sistem, život u „tamnicu“ i čovjek u sopstvene granice.
“Isto tako, na pitanje – Zašto nam je potreban dijalog? Profesor Šušnjić navodi više pretpostavki, ali kao najjači argument, čini se, navodi tzv. ontološku pretpostavku prema kojoj nam je Drugi potreban da bismo bili cjelovite ličnosti”, kazala je Karadžić.
Aleksandar Ćuković, doktorand filozofije na temu usko vezanu za dijalog, ocijenio da je savremeni čovjek sve dalje od svoje dijaloške prirode, koja je u u ozbiljnoj krizi – kako u privatnom životu, tako i u politici, religiji, nauci, kulturi i međuljudskim odnosima.
„Važno je postaviti pitanje kako da se čovek vrati svojoj dijaloškoj prirodi, da napusti polje monologa, u kojem je pod naletom globalizacije, tehnike tehnologije i kapitalizma zabasao! Koji su to mehanizmi i metode koji bi ga iščupali iz te sfere i vratili onom što je suštinski smisao egzistencije, to je dijalog. Dijalog je jedna ozbiljna tema, ne samo u filozofskom smislu, već i u istorijskom, kulturološkom, biološkom i antropološkom, značajna na više nivoa”, ocijenio je Ćuković.
Istinski dijalog podrazumijeva ravnopravnost sagovornika i spremnost na preispitivanje sopstvenih stavova. U vremenu „post-istine“, traganje za istinom sve češće ustupa mjesto potrebi da se bude u pravu.
“Istinski dijalog je samo onaj koji je permanentan, neprekidan, okrenut traganju za istinom, a koji je u ovoj eri post – istine, više nego ugrožen, upravo zbog nezainteresovanosti čovjeka za istinom. Čovek je posuda za kulturu, kako to teoretičari vole reći, a posudu je moguće popuniti samo u susretu sa drugim. Ako nijesmo sposobni da se otvorimo za jedan takav značajan, dubok i važan proces, onda smo kao pojedinci i društvo u žestokom problemu. Ozdravljenje će doći ukoliko sebe osvijestimo za jedan takav proces i istinski budemo spremni za dijalog, ne samo deklarativno, kako se to najbolje vidi u oblasti politike, koja u svemu vidi dijalog, a dijalog zapravo ne postoji“, kazao Ćuković.
Tokom razgovora, uz ostalo, otvorena su i pitanja realnosti političkog dijaloga, granica komunikacije na društvenim mrežama, tolerancije u društvu, kao i fenomena homofilije – zatvaranja pojedinca u krug istomišljenika, što dodatno produbljuje krizu dijaloga i dalje podjele.
Tribina „Agora“ organizovana u okviru programa „Nikšićka kulturna scena“, publici je ponudila prostor za promišljanje o značaju dijaloga kao temelja zdravih društvenih odnosa.
Izvor: RTNK
