Piše: Filip Dragović
Vidim da su „stručnjaci“ iz institucije diskutabilnog kredibiliteta, skraćeno FCJK (fenomeni curećeg jezičkog kvaliteta) uskliknuli kako im se na šalter javilo „čudo“ brucoša, a onda kako je na nikšićkom fakultetu za jezike i književnosti (pazite!) duplo više djece koja su odabrala studiranje „crnogorskog“ u „odnosu“ na „srpski“. Nije trebalo puno pa da se „naučnici“ sa diplomom srbijanskog muftije unesu u istraživački poduhvat: znači li ovo da nas ima više nego na popisu?
E sad, ako je nekome zbilja do istraživanja a ne do zafrkancije, ja bih zamolio, u ime istine, ljubavi, pravde, demokratije….itd. da nas neko izvjesti o validnosti akademskih zvanja, akreditacijama, finansijskom poslovanju i ostalim elementarnim stavkama funkcionisanja ovog FCJK… mislim prije nego skroz iscuri materijal za ispitivanje. S tim u vezi bilo bi lijepo čuti nešto o obrazovnom profilu i životnoj dobi tamošnjih brucoša. Jedna mi ptičica dojavljuje da u toj „intelektualnoj busiji“ nema čega nema. Pa bi jedan izvještaj takve prirode raspršio sve zlonamjerne sumnje nas veliko-Srba. Primjera radi, podgoričke gimnazije (i ona „Slobodan Škerović“ i ona „Sveti Sava“) upisale su nove učenike sa najmanje vrlodobrim uspjehom i u odgovarajućem uzrastu. Cijenim da ne bi bilo fino da se ispostavi kako je obrazovni nivo i uzrast ovih „FCJK brucoša“ daleko od adekvatnog.
A kao treće pitanje predlažem: koliki je broj ovih budućih stručnjaka za jezik i književnost izvan građana samog Cetinja? Ako on nije barem iznad polovine, za mene su i sa te strane upitni akademski profili i namjere takvih „brucoša“. Jer, osim što su im profesori diskutabilnih zvanja i znanja, pitam se kakva je to pomama za jezikom na samom Cetinju? Imaju li ta djeca ikakav pogled prema Kotoru (pomorstvo), Podgorici (tehnički fakulteti) Igalu (medicina)? Imaju li ikakav osjećaj za umjetnost koja se studira u njihovom rodnom gradu na tri akademije? Ili je sve završeno po principu ideologije (volim „crnogorski“) i meteorologije (da se djeca ne kvase na putu za Pg)? A kriterijum za upis na umjetničke akademije – zeznut (treba nešto pokazati na prijemnom).
I dok ne požurimo sa pitanjem jesmo li na popisu dobili pogrešne podatke o jeziku, i dok ne zaboravimo na pitanje da li crnogorska djeca iz srpskog govornog područja više vole npr. matematiku ili istoriju? – hajde da vidimo šta opredeljuje studente na ovom pravom fakultetu u Nikšiću, da u duplo većom broju upišu „crnogorski“ u odnosu na „srpski“? Možda inercija činjenice da se predmetni naziv u školama još uvjek kači za prvu riječ one frankenštajnovske konstrukcije „c-s/b/h“? A treba li reći koliko je taj i takav naziv izdejstvovan ne-demokratskom i ne-naučnom trgovinom u parlamentu? A sad, je li, šta dijete zna šta je 100 kg? Odnosno, otkud današnjem brucošu željnom istraživanja jezika i književnosti, uvida u sve nijanse te i takve petljavine? I konačno: je li tačno ono što cvrkuću ptičice po Nikšiću, a što i djeca (baš ova sa indeksom u ruci) znaju: da je diplomirati (pa još sa dobrim prosjekom) na odsjeku za CG jezik i književnost 100 puta u odnosu na sticanje slične diplome na odsjeku za Srpski?… ili što bi se reklo: dok si rekao „keks“ na maternjem.
