Petak, 26 jun 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Deseterac

Književna kritika: Rat pustoši sve

Žurnal
Published: 17. maj, 2025.
Share
Foto: Novosti
SHARE

Piše: Piše Slađana Ilić

Roman o odrastanju, ratu i izbeglištvu „Duž oštrog noža leti ptica“ („Laguna“, Beograd 2024) Tanje Stupar Trifunović takođe pripada skupini najboljih proznih ostvarenja objavljenih prošle godine.

Dok čitamo Prolog i Epilog ove knjige, kao i ono što između njih staje, otvara nam se veoma širok spektar asocijacija na dela savremene srpske književnosti sa istom ili pak srodnom tematikom. I baš kao u romanu Draga Kekanovića „Veprovo srce“, kao i u romanu Slavice Garonje „Parusija, glasovi ispod paprati“, na prostorima koji su bili zahvaćeni ratom nestali su ljudi, a buknula je priroda, između ostalog „drača“ i „korov“. Pored prvog značenja tih leksema, odmičući sa čitanjem razumemo i njihova simbolička značenja.

Rat pustoši baš sve – i ličnosti ljudi koji su se u njemu zatekli. Ta – unutrašnja – pustoš, kako zaključujemo na osnovu sudbina junaka ove knjige, osobito junakinja – Vanje i Milene – strašnija je od bilo koja druge. I dok unutrašnje pustinje postaju ničim izmenljive činjenice, nasuprot njima gotovo divlje bujanje prirode ukazuje na još neke, odranije poznate i u literaturi i u životu: priroda ne saoseća sa čovekom i neprestano mu dokazuje svoju moć, a njegovu minornost, možda da bi ga tako kaznila za sva njegova ratna nepočinstva, ali i za druga koja takođe proishode iz njegove prirode, na primer, zbog surovosti koja se bezobzirno manifestuje još u doba detinjstva, bilo da je reč o zlu koje dete čini životinjama, o čemu u ovoj knjizi svedoči epizoda sa ubijanjem guštera ili pak prema slabijem članu šire zajednice, sa čim se srećemo u nizu epizoda u kojima se Vanja, uvek kao vođa dečje skupine, ali i druga deca, odnose prema Mileni, „kurvinom kopiletu“, koju je majka napustila, koju seksualno zlostavlja bakin drugi muž, koju kasnije, tik pošto se zadevojči, iskorišćava vojnik, dok i njega konačno ne odnese ratni vihor.

Danilo Kiš: Izvod iz knjige rođenih (kratka autobiografija)

Dok čitamo epizode o dečjoj surovosti, neminovno u sećanje prizivamo Andrićeve priče o deci i registrujemo veliko umeće autorke koja nijansirano portretiše junake, njihovu manifestnost i senku, kao i motivisanost da čine zlo umesto da pruže utehu i podršku onome koji je sticajima života ostao sasvim sam na svetu. Videćemo da ta motivisanost proističe ipak iz sveta odraslih, što govori o tome da u čoveku, nažalost, ipak preteže zlo nad dobrim i da su zrelost i kultura ipak veoma slab korektiv. U prilog tome govori epizoda u kojoj odrastao čovek, iritiran neprestanim kreketom žaba, baca bombu u baru i tako proizvodi trajnu znakovitu tišinu, kao i u velikoj meri primitivnu potrebu seljana konkretnog mesta u kojem se Vanja s porodicom obrela u izbeglištvu, da ogovaraju jedni druge i da lažu.

Izuzetno je zanimljivo u romanu analizirati Milenino otiskivanje u svet mašte koji je njen potreban otklon od sveta koji je nikada nije prihvatio, kao i njeno hrljenje u svet odraslih iz istih razloga, a u kojem je ona ostala potpuno izneverena. Zanimljivo bi bilo razmatrati i večitu nezrelost Vanjinog oca, uzroke koji su do toga doveli, kao i njegovu potrebu za zlostavljanjem bližnjih, osobito dece. O svemu tome mogla bi se napisati opsežna studija.

Vanjin glas, koji zaokružuje pripovedano Prologom i Epilogom, sada sa solidne vremenske distance od rata, negde od oko trideset godina, kazuje i to da je ovo i knjiga o smrti „od koje bi se ponekad valjalo odmoriti“ kao i to da „nije dobro praviti kuću na raskrsnici“, što još otpre znamo. Ostavlja, ipak, i upitanost čoveka sa naših prostora da li je to uopšte moguće, gde se denuti i gde osmisliti život kakav bi trebalo da bude, a koji takav, željen, nikada nije bio.

Izvor: Novosti

TAGGED:KžinjevnostNovostiSlađana IlićTanja Stupar Trifunović
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article U Nikšiću predstavljene knjige akademika Jovana Delića
Next Article Ramzi Barud: Izgladnjivanje Gaze naočigled svijeta

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Branko Milanović: Najbogatiji kapitalisti i najbogatiji radnici sve više su isti ljudi

Piše: Branko Milanović Usvojoj knjizi iz 2019. godine Kapitalizam, sam nazvao sam to „novim kapitalizmom“ Šta je…

By Žurnal

Nebojša Babović: Vlada je izvukla maksimum

Piše: Nebojša Babović Spajićeva namjera da podrži rezoluciju mi se ne sviđa ni u kojoj…

By Žurnal

Protesti širom SAD, demonstranti zahtevaju strožu kontrolu prodaje oružja

Manifestacija "Marš za naše živote", u organizaciji grupe za bezbednost oružja koju su osnovali učenici…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Deseterac

Pripovedač uzvišenog dara

By Žurnal
Deseterac

Smiljka Isaković: Kako je drvo postalo muzika?

By Žurnal
Deseterac

Marko Pogačar: Povratak otpisanoga

By Žurnal
GledištaDrugi pišu

Danas razumem one koji su Đidu okrenuli leđa: Intervju – Aleksa Đilas, sociolog

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?