Ponedeljak, 23 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Lidija Glišić: Od Dišana do mimera

Žurnal
Published: 7. maj, 2025.
Share
Foto: Indeks
SHARE

Piše: Lidija Glišić

Kada je 1915. godine kontroverzni umjetnik Marsel Dišan iz Pariza stigao u Njujork, američka prijestonica kulture i umjetnosti dočekala ga je kao autora tada već čuvene slike „Akt koji silazi niz stepenice.“

Uskoro će ovaj umjetnik odbaciti četkice i boje, i dvije godine kasnije, svojim prijateljima iz Društva nezavisnih umjetnika kome je i sam pripadao, za izložbu u jednoj njujorškoj galeriji ponuditi keramički pisoar okrenut naopako. Pod pseudonimom R. Mut, Dišan će tako Americi otkriti redi-mejd (ready-made) djelo, po fabrici koja proizvodi pisoare, nazvano „Fontana“.

Mijenjajući iz korijena status umjetničkog djela i umjetnika, Dišan će prikazati jedan novi umjetnički postupak kojim „fabrički proizvedene predmete umjetnik, svojim izborom, uzdiže do statusa umjetničkog djela”, kako je to opisao Andre Breton. Stavljajući ih u novi kontekst, davao im je potpuno novo značenje, i tako postao preteča konceptualne umjetnosti i umjetničkog performansa.

Dok je ovakav Dišanov potez šokirao kolege, priređivače izložbe, “Fontana” je stotinak godina kasnije proglašena za najuticajnije umjetničko djelo 20. vijeka.

Marsela Dišana danas pominjem ne samo zato što je njujorška izložba zatvorena baš juče, doduše prije više od jednog vijeka, već zbog toga što je koncept njegove umjetnosti otvorio vrata današnjoj digitalnoj redi-mejd pojavi – internet mimovima.

Sting – Kralj bola

Istrgnuti iz uobičajenog konteksta, reinterpretirani, digitalni mimovi funkcionišu po sličnom principu: uzimaju poznate slike, fraze, simbole i prenose ih u novi kontekst, dajući im novo značenje.

Baš kao što je Dišan osporavao autoritet muzeja i umjetničke elite, mim kultura ignoriše autoritet visoke produkcije. Svako može da stvori mim, a njegov uspjeh zavisiće od prepoznatljivosti i interpretacije u zajednici kojoj je namijenjen — ne od njegove estetske ili tehničke vrijednosti.

U tom smislu, možemo reći da su internet mimovi digitalni potomci redi-mejda. Umjesto galerija “izlažemo” ih na društvenim mrežama, kustose su zamijenili algoritmi, a posjetioce izložbi korisnici interneta. Ali suština ostaje ista: radikalna promjena konteksta kroz jednostavan čin reinterpretacije.

Mim je savremeni mit, kako Rolan Bart kaže „poruka bez pošiljaoca“. Njegova snaga leži u tome što izgleda kao šala, ali u sebi nosi društveno kodirane vrijednosti, norme i ideologiju. Upravo zato mim može biti i sredstvo otpora putem kritike sistema, ali i oruđe manipulacije.

Limor Šifmen zapaža da se „internet mimovi mogu sagledati kao postmoderni folklor putem kojeg se konstruišu dijeljene norme i vrijednosti kroz kulturne artefakte kao što su fotošop slike i urbane legende.“

Popularnost u Crnoj Gori internet mimovi duguju svojoj prirodi koja ih je pozicionirala na granicu između folklora i popularne kulture. Mimovi otkrivaju kako društvene zajednice sagledavaju svakodnevne fenomene, politiku, identitet, humor.

Lidija Glišić: Zimski bioskop

Lokalni konteksti pri tom igraju ključnu ulogu: mim koji je razumljiv i duhovit u Crnoj Gori, mnogi korisnici van ovog prostora neće razumjeti. Upravo u tom prepoznatljivom duhu leže njihova popularnost i uticaj jer je za uspjeh mima potrebno da publika razumije izvorni kontekst iz kojeg je nastao. Ovo predznanje, informisanost o aktuelnim događajima, društvenim i političkim prilikama, značenjima popularne kulture i tradicionalnih simbola, preduslovi su za putovanje svijetom mimova.

Koristeći prepoznatljive folklorne motive, poslovice, uzrečice, legende, karakterne osobine, identitetske stereotipe stavljene u kontekst savremenih zbivanja, začinjeni ironijom, mimovi se šire digitalnim svijetom poput usmenih predanja.

Naravno da mimovi ne kruže tek tako internetom. Iza uspješnih mimova stoje autori koji dobro znaju kome, šta i zašto poručuju. To je posebno važno za mimove koji izražavaju politički stav ili kritiku, naročito aktuelne pred političke izbore, u toku protesta i društvenih turbulencija: brzo se šire, ne sadrže zamorne tekstove, slika i kratka poruka gađaju pravo u metu.

Zahvaljujući svojoj neograničenoj moći ponovne interpretacije, danas se govori o hipermimetičkoj eri koja stvara nebrojene slojeve značenja, gdje mimovi postaju sadržaji sami po sebi.

Rušeći tabue kojima smo skloni, relativizujući mitove koje uzimamo zdravo za gotovo, novim čitanjem starih simbola, mim nas preispituje tamo gdje smo najosjetljiviji — u dubinama našeg identiteta i naših uvjerenja.

Zato mim zna i da zaboli.

Izvor: RTCG

TAGGED:društvoLidija GlišićMimRTCG
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Momčilo B. Đorđević: Fascinacija ženskim grudima
Next Article Sara Nikolić: Ulazak studenata u političku arenu: Izbori kao krunski zahtev

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Učešće Srbije na evropskom prvenstvu u košarci kroz 2 podatka

Srbija je izbačena sa evropskog prvenstva porazom od Italije 86:94 i ovim je „šokirana“ nakon…

By Žurnal

„I ja volim pozorište, ali ne u svojoj kući“: Pedeset godina od premijere prvog jugoslovenskog porodičnog sitkoma

Pre 50 godina na današnji dan, sa TV ekrana se čulo jedno glasno „Dobro veče“,…

By Žurnal

Poezija i matematika prate čovjeka od njegovog postanka

Prof. dr Vučić Dašić, matematičar i pjesnik objavio novu knjigu "O matematičko-poetskim vezama" u izdanju…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Gledišta

Rade Šarović: Ignorisanje naučne misli, skepticizam i ekologija bez edukacije

By Žurnal
Drugi pišu

Šta je Crna Gora proizvodila više 2000. nego danas i ko danas obara rekorde

By Žurnal
Drugi pišu

Izabela Hamad: Jezički činovi

By Žurnal
Drugi pišu

Vlada Stanković: U Erdoganovoj klopci

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?