Utorak, 10 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Problematično markiranje književnog stvaralaštva Srba u Crnoj Gori

Žurnal
Published: 1. jun, 2024.
Share
Mi znamo ko smo, (Foto: Pogled)
SHARE

Sa zabrinutošću i budnom pažnjom smo primili vijest da postoje namjere da se višedecenijsko akademsko i naučno pregnuće, pod pokroviteljstvom Univerziteta Crne Gore, napisano na srpskom jeziku, institucionalno „preuredi” i inkorporira u tuđu kulturnu matricu, naučne obrasce, te da im se, na koncu – bez prethodne saglasnosti sa naučnim djelatnicama – doda oznaka jezika na kome nisu stvarani. Ne sumnjamo da će se dometi i namjere ovog pokušaja ponovo nemušto kamuflirati slabim apolgetskim strategijama kao da je čitav poduhvat, u stvari, plemenita namjera kvalifikovanja cjelokupnog akademskog nasljeđa nastalog na prostoru Crne Gore kao „crnogorskog” u smislu „državnog pripadanja” (što je, uostalom, slično i perfidno, pokušano i sa baštinom Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori). Ipak, čak i takav, mutan i višestruko implikativan, pristup ne može da izdrži probe elementarne logike, naučne akribije i ljudske pristojnosti. Ne može ni da ne izazove iskrenu bojazan jer su slični institucionalni zahvati i manevri već sprovođeni nad srpskom baštinom (pa su tako mnoga djela srpskih autora i na srpskom jeziku u fondovima Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević” zavedena kao da su pisana na crnogorskom), naravno, u okviru šire kampanje otvorene diskriminacije srpskog jezika kojim, i dalje, govori daleko najveći broj stanovnika Crne Gore.

Retroaktivno markiranje „crnogorskim” naučnog, kulturnog i književnog stvaralaštva na prostoru Crne Gore bespotrebno je, i bez svrhe, čak i ukoliko je jedini cilj da se njime prosto naznači crnogorski teritorijalni okvir. I u tom smislu, ono je višestruko problematično jer je, recimo, književno stvaralaštvo Srba u Crnoj Gori neodvojivo i nezamislivo bez njihove integrisanosti u šire srpske književne i kulturne tokove. Valja tako podsjetiti na slučaj velikog i međunarodno priznatog pisca, Branimira Brane Šćepanovića, koji je jednog ovdašnjeg izdavača tužio zato što je njegov roman „Usta puna zemlje”, koji pripada srpskoj književnosti, pravnim nasiljem, preimenovao u crnogorski roman.

Uz podsjećanje, dakle, da ovakvi primjeri kulturne aproprijacije i pravnog razbojništva, obično ne prolaze bez nepotrebnih sporova, mi se nadamo da izrečeni naum nije ništa drugo do nespretno sročen iskaz ili slučajna omaška. U suprotnom, neko bi s punim pravom čitav problem mogao da posmatra kao kočnicu progresa, povratak u bespredmetne polemike ali i nastavak diskriminatorne politike poraženih političkih struktura.

Izvor: Mi znamo ko smo, 1. jun, 2024.

TAGGED:jezikKulturami znamo ko smo
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Novak Kilibarda: Banjani su hercegovačko pleme, (VIDEO)
Next Article Miloš Lalatović: Tragični antiheroj zapadne kulture – Jan Kertis

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Mali – Nemci i Francuzi odlaze, Rusi dolaze?

Misija Bundesvera u Maliju je suspendovana. Vlada Malija se trenutno oslanja na Rusiju - sa…

By Žurnal

Jovan Zafirović: Mi živimo

Piše: Jovan Zafirović Došao je sa takvom energijom kao da će mi govoriti o nekom…

By Žurnal

Istoričarka Ljubinka Škodrić o ženama na Golom otoku, špijunkama, Veri Pešić…

Doktorirala je na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Od 2001. do 2018. godine…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Đorđe Vukadinović: Odgovor zabrinutom prijatelju – Svako, ponekad, sebi ili drugima, može delovati kao „idiot“. Ali uvek je štetno podržavati štetočinsku vlast

By Žurnal
Gledišta

Ranko Rajković: Istorija za ponijeti

By Žurnal
Drugi pišu

Zaki Laidi: Brže, više, bogatije

By Žurnal
Drugi pišu

Vlada Stanković: U Erdoganovoj klopci

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?