Proglašenje nezavisnosti KiM je protivno međunarodnom pravu, a Međunarodni sud pravde nije se izjasnio da li je deklaracija o nezavisnosti u skladu sa pravom.
To je rečeno u SANU na tribini biblioteke, na kojoj je predstavljena knjiga „Secesija sa stanovišta unutrašnjeg i međunarodnog prava i njene političke posledice: Zbornik radova sa naučnog skupa održanog 3. jula 2020. godine“, koju je uredio akademik Kosta Čavoški.
U zborniku je objavljeno 17 radova, koji, po riječima priređivača Koste Čavoškog, predstavljaju temeljitu analizu samog pojma secesije i suvereniteta države koji se njome narušava, navodi Sputnjik.
Čavoški je rekao da savremeno međunarodno pravo ne poznaje pravo na secesiju i dodao da se teritorijalni identitet država eksplicitno štiti normama međunarodnog prava. Kad je riječ o istupanju federalnih jedinica iz federacije, u dobro uređenim federacijama takvo pravo ne postoji, istakao je Čavoški.
Važeće međunarodno pravo ne dopušta ni otcjepljenje nacionalnih manjina od date države, jer prema Deklaraciji o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etničkim, verskim ili jezičkim manjinama, zajamčeno im je pravo na zaštitu njihovog identiteta i uživanje vlastite kulture i ispovijedanje i korišćenje jezika privatno i javno, bez uplitanja bilo kakvog oblika diskriminacije.
„Ali se ništa u ovoj Deklaraciji ne smije tumačiti da dopušta bilo kakvu djelatnost suprotnu ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija, uključujući i suverenu jednakost, teritorijalni integritet i političku nezavisnost država. Sve ove odredbe su iznova potvrđene skoro istom deklaracijom o pravima pripadnicima nacionalnih ili etničkih, vjerskih ili jezičkih manjina koju je 2. februara 1993. usvojila Generalna skupština UN-a.
Otuda manjina Arbanasa na Kosovu nikad nije raspolagala pravom na otcjepljenje od Republike Srbije, pa je stoga njena samozvana država puka tvorevina okupatora poslije agresije NATO 1999. godine“, naglasio je Čavoški.
Međunarodni sud pravde: Grupa građana proglasila nezavisnost
Dr Budimir Košutić je podsjetio da je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija bila jedina država uz SAD koja se, kad je donošena Povelja o ljudskim, građanskim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, zalagala da u pravo na samoopredjeljenje bude unijeto i pravo na otcepljenje. Taj zajednički predlog SAD i Jugoslavije bio je odbačen, a pravo na otcjepljenje ne postoji u međunarodnom pravu, naglasio je Košutić.
Prema njegovim riječima, analiza savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde pokazala je da taj sud uopšte nije razmatrao pitanje prava na secesiju. Sud je preformulisao pitanje koje je uputila Generalna skupština UN-a tako da izbjegne da se uopšte o tom problemu izjašnjava i odlučio je da je Deklaraciju o nezavisnosti Kosova donijela grupa građana, a ne Skupština Kosova.
„Ako je to tačno i ako je tako donijeta ta Deklaracija, to znači da su tu Deklaraciju donijela neovlašćena lica i da je, prema tome, bilo moguće da donesu odluku i da je Priština glavni grad Teksasa i da to zaista, sa stanovišta međunarodnog prava, ne znači ništa, jer tu materiju međunarodno pravo ne reguliše“, ocijenio je Košutić.
On je istakao da Međunarodni sud pravde nije odgovorio na ono što je od njega traženo, a svrha zahtjeva je bila da utvrdi da li je Deklaracija o nezavisnosti donijeta u Prištini u saglasnosti sa međunarodnim pravom.
„Zašto niko ne čuje zvona na uzbunu?“
Otvarajući tribinu, predsjednik SANU Vladimir Kostić je rekao da se Akademiji često postavlja pitanje zašto se Akademija ne oglašava o važnim nacionalnim pitanjima, a kad se oglasi, onda je niko i ne sluša.
„Ja sam želio da napišem jedan članak u kome bismo rekli ‘Zašto zvona zvone na uzbunu i zašto ta zvona baš niko ne čuje?’ Nešto slično se dogodilo i s ovim. Ne znam da je neko s toliko napora, pregnuća itd. okupio ljude koji znaju svoj posao i pokušao da odgovori na neka ključna pitanja koja su morala da se slušaju. Koliko su se slušala? Vrlo malo. Pitanje je da li uopšte pamet i intelekt ima šta da traži na ovoj pustopoljini ne samo u Srbiji, rekao bih u pustopoljini civilizacije“, kazao je Kostić.
On je dodao da je SANU organizovala Odbor za srpsko pitanje u pokušaju da napravi strukturnu osnovu iz koje će s vremena na vrijeme oglašavati o ključnim problemima za društvo, državu i narod i dodao da ta razmatranja „nisu planirana da budu politički ljupka“. Kostić je ocijenio da je suštinski problem u ovom trenutku odnos prema Kosovu.
Izvor: B92
