Piše: Miloš Lalatović
Nacizam je jedan od najozlaglašenih ideologija u istoriji. Zbog njega je na najbrutalnije načine stradalo više desetina miliona ljudi. Ova ubilačka mašina ima svoju osnovu u superiornosti jednog naroda i ljudi nad drugima. Tačnije može se svesti pod krilaticu “drugi, ne treba da živi“. Pored svoje ozglašene brutalnosti nacizam je koketirao itekako sa okultizmom, gdje je prednjačio Hajnrih Himler, Hitlerova desna ruka, vođa SS jedinica, koje su oblikovane po ezoterijsko-vojničkom obrascu. Okultno društvo Tule je imalo veliki uticaj na naciste.
Ono što se manje zna da su i narkotici imali veliki uticaj na naciste, njihove bitke, lažno samopouzdanje Hitlerovog “nadčovjeka“. Iako su ih dolaskom na vlast nacisti zabranili 1933. godine, do tad su bili prisutni u njemačkom društvu, droge su se ponovo pojavile 1937. godine. Nacisti prave tablete na bazi kristal-meta pervitin, koja je sadržala oko 3 mg ove supstance, a takođe prave čokoladu Hildebrand na istoj bazi samo u većoj dozi kristal-meta. Kristal-met je vrlo jak stimulans, na bazi amfetamina, pod njegovim uticajem ljudi zapadaju u snažnu euforiju, mogu danima ništa da ne jedu niti da spavaju, izaziva jaku zavisnost i mršavljenje. Pod uticajem Hildebrand čokolade njemačke porodice su bile naizgled srećne i odavale pravu idilu. Žene su bile dobro raspoložene, skladno građene, tako da mužu budu privlačne, muž je isto tako bio raspoložen, kao i djeca. Idealna arijevska porodica.
Sam Hitler je bio šampion u korišćenju raznih supstanci. Bio je zavistan od mnogih droga, a upotrebljavao je i druge bizarne supstance poput sjemena bika, ali i raznih otvorenih otrova. Tako da su se mnogi izučavajući istoriju Drugog svjetskog rata pitali, da li je doktor koji mu je prepisivao sve to, imao u stvari namjeru da ga ubije. Jedan od poznatih doktora koji je nacistima i fašistima prepisivao narkotike, bio je i Teodor Moreli, koji je ovu vrstu usluga pružao i italijanskom fašističkom vođi Benitu Musoliniju. No, da se vratimo Hitleru. Hitler je od 1940. godine bio zavistan od kokaina, koga je koristio za mnoge zdravstvene probleme, počev od onih sa gastrointestinalnim traktom, krvnim pritiskom, otčepljavanju uha. A koristio je morfijum i lijek eukodol. Ne treba se čuditi njegovim fanatičnim, energičnim govorima koji su zapaljivali široke narodne mase, dovodeći ih gotovo u trans, a u stvari ispred njih je pričao narkoman i politoksikoman, pod uticajem droga.
1940. godine nacističke trupe su krenule iscrpljene i nespremne u rat na Francusku. Nacisti su imali oko tri hiljade vojnika, a Francuzi oko četiri hiljade. Ipak, nakon isporučivanja velike količine već pomenutog pervitina, pregazili su Francusku, pošto su u hodu mogli da provedu nevjerovatno mnogo, sa nespavanjem od 36-50 sati. Njemački vojnici, posebno oni iz SS jedinica, koji su bili na kristal-metu da bi mogli da spavaju ili jedu, koristili opijat, koji se danas naziva metadon, a tada se zvao adolfin, po velikom fireru. Metadon se danas najčešće koristi za skidanje heroinskih zavisnika sa heroina. Mnogi se pitaju koliko su droge uticale na Hitlerovo rasuđivanje pri činjenju zločina, koje je naređivao. Sigurno da jesu uticale, ali se ne može umanjiti nešto naročito njegova odgovornost, jer je slično ponašanje počeo da ispoljava prije upotreba narkotika.
Pri kraju rata prilikom bombardovanja od strane saveznika srušene su fabrike pervitina i eukodola. Hitler je u svom bunkeru zatvoren trošio poslednje zalihe. Nakon što je sve potrošio neurotransmiteri dopamin i serotonin, koji su zaduženi za zadovoljstvo kod čovjeka, su mu toliko nisko pali da je zapao u teško stanje depresije, koje se završilo na kraju njegovim samoubistvom, kao i ljubavnice Eve Braun.
I savezničke snage su koristili amfetamine. Pravili su lijek benzedrin, koji se pominje u bitničkim romanima, a od koga su mnogi od bitnika bili navučeni.
Istorija ratovanja je dosta povezana sa upotrebom narkotika i opojnih sredstava. Počev od stare Grčke, Asasina, arapsko-muslimanskih neustrašivih ratnika, koji su i svoj naziv dobili po upotrebi hašiša, vijetnamskog rata do današnjih bliskoistočnih sukoba, pa i ukrajinskog rata.
