Subota, 21 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Kultura

Priča knjigama, šta bi moglo da piše u romanu „Život” ili „Smrt”

Žurnal
Published: 26. januar, 2024.
Share
Đorđe Pisarev, (Foto: Dnevnik)
SHARE
Đorđe Pisarev, (Foto: Dnevnik)

Postoje knjige, uglavnom romani i novele, koje već svojim naslovom, odnosno dužinom i bogatstvom iskaza, gotovo da nude odmah kompletan sadržaj i (sve) odgovore, pa naivni čitalac može da pomisli da je sam siže navedenog romana gotovo nepotreban, da je samo ukras i da ga i ne treba čitati. Na primer, “Duše se kupaju poslednji put” poetičnog fantastičara Milorada Pavića, “Ako jedne zimske noći neki putnik” postmodernog Itala Kalvina, “Poslednji dan na smrt osuđenog” duhovno, socijalno i politički aktivnog Viktora Igoa, “U mračnoj šumi tajanstvenoj kao vreme” pesnika u prozi raskošnog dara Tomasa Vulfa, “Visoko podignite krovne grede, tesari” kultnog Selindžera, ili još bogatiji iskaz monstruozno i barokno duhovitog Rablea, povest iz baš daleke 1532. godine “Strašna i užasna dela i podvizi proslavljenoga Pantagruela, kralja Dipsoda, sina velikog diva Gargantue”.

A šta tek reći o nazivima romana koji se sastoje od imena: Mobi Dik, Tarzan, Lolita, David Koperfild, Oliver Tvist, Freni i Zui, Silvija i Bruno, Veliki Mon, Ana Karenjina…

Naravno da je u pitanju zamka pisca, i naravno da, na osnovu samog naslova koji je toliko obećavao, kompletno zadovoljstvo bez čitanja same pripovesti nije moguće. Možda se istina zaista krije u malim stvarima, ali da bi stigli do estetske i značenjske vrednosti “Zapisa Maltea Lauridsa Brigea” morate pročitati knjigu, jer nikad bez toga nećete osetiti duhovni svet koji nudi čudesni genije Lirkea, a propustićete jezu koju može da oseti samo onaj ko uhvati i spozna sliku u kojoj pas skače razdragan prepoznavajući pojavu duha svog nevidljivog, mrtvog gazde, dok zgranuti, užasnuti gosti okupljeni oko trpeze tiho srču supu dok im srebrne kašike zveckaju o porculanske tanjire u drhtavim rukama.

Drugi (veliki) pisci, opet, samouvereni i sigurni u snagu svojih ispisanih stranica, i ne pokušavaju da zamaskiraju i kamufliraju tajne male i velike univerzume iz svog čarobnog kovčega-vilajeta koje nude čitaocima.

Oni naslov, baš kao ukrasnu etiketu na teglici za dumst i turšiju, dakle osnovnu informaciju, samo zalepe – krastavci, pekmez, paprika, maslinke – pa onda dobijemo “Čarobnjaka” Džona Faulsa, “Mesečare” Hermana Broha, “Ubik” Filipa K. Dika, “Parfem” Ziskinda, “Pacolovca” Grina, “Šalu” Kundere, “Revizora” Gogolja, “Solaris” Lema, “Hobita” Tolkina, “Uliksa” Džojsa, “Glad” Hamsuna, Šekspirovog “Hamleta”, “Kugu” Kamija, “Školice” Kortasara, ili čitavu demonsko-depresivnu franšizu modernih vremena Franca Kafke oličenu u “Preobražaju”, “Procesu”, “Zamku” i “Americi”, delima koje su čitaoci 21. veka na trenutak odložili u skladište “Ah, sećam se…” ali će one uskoro da im se vrate umnožena i multiplikovane. Želiš li da saznaš o čemu se zaista govori, šta je to pisac hteo da kaže, e pa druže, malo se potrudi, lampu upali i podesi, pa polako: čitaj redom i ne dremaj!

I hajde sada, da budemo iskreni, da li bi se nešto veliko i bitno promenilo da je naslov nekog romana, umesto hipotetičkog i transparentnog “Život”, zapravo “Jedna nova životna čestica na planeti Zemlji, vesela, dugotrajna i beskrajna”? Što je još i bezbolno, bezbrižno pitanjce umesto onog koje bi glasilo, a bilo zamena za imaginarni roman kapitalnog naziva “Smrt”: “Tužna pripovest o junaku koji se hrabro borio, hiljade zapreka savladao, a onda ga je vreme sustiglo, pa je, kao i svi ostali junaci, umro i nikom ništa”?

Opet, priznajmo, da li se neko seća da se neki pisac toliko zaneo pa da je svojoj knjizi dao naziv “Život”, ili “Smrt”. Da se pretpostaviti da, kao ljudske jedinke, individualnosti, imamo bar toliko pristojnosti i dostojanstva, pa da ovakvim pretencioznim naslovima ne bi opterećivali sudruge i saputnike uz koje provodimo dodeljeno nam vreme. To su, ipak, lične stvari sa kojima svako mora da se izbori za sebe.

Privatno – ne diraj!

Ukoliko je tako, jednostavnije je da (naše) knjige počinju sa onim “Once upon a time…” i sličnim modalitetima, a da se završavaju, ako bog da, sa onim “i živeli su dugo i srećno do kraja svojih života”. I opet, da li razgovaramo o okončanju života, ili okončavanju romana i ima li uopšte razlike?

Đorđe Pisarev

Izvor: Dnevnik

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Dragan Hamović: Savin obrazac
Next Article Novak još čuva posljednji ples…

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Amerika protiv Rusije, igra živaca u Siriji

Serija "bliskih susreta" ruskih i američkih snaga u Siriji u senci rata u Ukrajini. Rusi…

By Žurnal

Isak Vorgučić: Srbi su nepoželjni na Kosovu

Piše: Bojan Munjin Situacija na Kosovu i Metohiji, naročito u njegovim sjevernim dijelovima, gdje žive…

By Žurnal

Dijego Armando Maradona – Samo se Bogu sve prašta

Rođen 30. oktobra 1960. godine u Lanusu, predgrađu Buenos Ajresa, kao peto od osmoro djece…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaNaslovna 3STAV

Pisarev: Dan kada je poslednji put obuo cipele

By Žurnal
KulturaNaslovna 6STAV

Čije su naše seoske škole

By Žurnal
DruštvoKultura

Naučnici iz Srbije „oživeli“ praistorijskog čoveka: Od 1. aprila moći će da se vidi na Lepenskom Viru

By Žurnal
Kultura

Moderan u izrazu, duhovno radoznao i vezan za istoriju

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?