Popis bi trebalo da nam odgovori na pitanja koliko nas je u Crnoj Gori, ko smo mi i kako živimo.
„Treba da nam pruži podatke koji se tiču starosne strukture, polne strukture, podatke koji obuhvataju obrazovnu strukturu stanovništva, aktivnost, zaposlenost našeg stanovništva. Zatim, zaposlenost stanovništva prema sektoru djelatnosti, treba da nam da uvid u bračni status našeg stanovništva, zatim broj lica sa invaliditetom“, kaže za TVCG Mileva Brajušković Popović.
Krvna zrnica statistiku ne interesuju, ali interesuje koliko se demografska slika Crne Gore promijenila od popisa 2011.
Ta slika je definitivno drugačija.
„Tako da mi sada raspolažemo podatkom da u Crnoj Gori ima oko sto hiljada stranih izdržavanih, popis treba da nam da uvid u to gdje ti ljudi žive i na koji način se nastavlja njihov život u Crnoj Gori i kako to utiče na naše stanovništvo“, dodaje Brajušković Popović.
„Ovo je posebno važno kada se pitanju ljudi koji su došli iz Ukrajine, iz Rusije, iz Turske i iz drugih zemalja tokom posljednjih nekoliko godina“, ističe Ivana Vujović iz iz NVO Juventas.
A godine su valjda promijenila i obrazovnu sliku od posljednjeg popisa kada je svaki treći stanovnik stariji od 15 godina imao samo završenu osnovnu školu, a više od polovine stanovništva samo srednju. Sa fakultetom je bilo njih oko 17 odsto. Zato je važno da popis da pravi presjek stanja kako bi država mogla da reaguje i ne samo u obrazovanju.
„Mislim da je možda najizraženije pitanje tu vezano za tržište rada ali i sistem socijalne zaštite koji onda prolazi kroz različite promjene zbog različitih potreba stanovništva u različitim krajevima Crne Gore u odnosu na promijenjenu demografiju“, navodi Vujović.
Od umiranja sjevera i prenatrpanosti Podgorice daće neke druge smjernice. Osim što to svi znamo, nakon popisa imaćemo detaljne podatke na osnovu kojih će se raditi mnoge studije.
„To treba da bude posljednji popis koji se radi na ovaj način, da svi narodni popisi trebaju da budu registracioni popisi, što znači da treba uložiti ogroman napor, ali prevashodan napor da se u naredne 2-3 godine srede ti registri iz kojih možemo istog momenta presjekom napraviti presjek stanja i te presjeke možemo imati jednom godišnje, a ne jednom u 10-12-13 godina“, dodaje Vujović.
Osim priliva stranaca, popis će nam pokazati i koliko je naših ljudi otišlo u neku stranu zemlju tražeći bolje uslove za život. Sve to zajedno trebalo bi da vlastima da kompletnu sliku stanovništva i stanova u Crnoj Gori.
Izvor: RTCG
