Dugogodišnji novinar Gojko Knežević objavio je šestu knjigu, publikaciju „Pitomina divljih predjela” Više od 40 godina novinar Gojko Knežević “oštrio” je novinarsko pero prateći sve oblasti života i rada, a nakon što se penzionisao odlučio je da iz bogate novinarske riznice izvuče dio tekstova i objavi ih kao svjedočanstvo na ljude, događaje, predjela, koji su obilježili njegov rad, ali i Crnu Goru, tokom minulih skoro pet decenija. Nakon objavljenih knjiga reportaža “Ljudi pomena vrijedni” i “Neobični među nama”, izbora intervjua “Susreti i riječi”, zapisa o arheološkim lokalitetima i kulturno-istorijskim spomenicima “Tragovima života” i knjige o poljoprivredi i životu na selu, “Sela i domaćini”, na red je došla i šesta publikacija “Pitomina divljih predjela”. Ova, kako je autor zapisao, svojevrsna monografija prirodnog i životnog mozaika Crne Gore, na 240 stranica objedinila je 71 tekst sa 184 fotografije, a Knežević je, još jednom, ljepotom crnogorskih predjela i turističkim potencijalima, “obojio” stupce, ovoga puta, ne novina nego knjige.
“Knežević ukazuje da ekologija ne znači romantiku već realan život. Živopisni predjeli Crne Gore nijesu ni približno iskorišćeni za turizam i poljoprivredu, koji su jedina realna perspektiva”, zapisao je jedan od recenzenata knjige, prof. dr Miroslav Doderović.
Knjiga je podijeljena u pet poglavlja: “Crna Gora – dragulj prirode”, “Pitomina divlje prirode”, “Ljepote u izobilju, inicijative malo”, “Eko sela i katuni” i “Ivicom divote i tegobe”, a svako poglavlje u kome su, prema Doderovićevim riječima, došli do izražaja Kneževićevi žurnalistički potencijali, njegov novinarski nerv, erudicija i kultura, reprezentuje pojedinačno određenu književnu vrijednost knjige u cjelini. “Ova knjiga je priča o jednom prostoru, njegovim istaknutim lokalitetima i njihovim znamenitim ljepotama, i ima izuzetnu dokumentarnu vrijednost… Kneževićeve reportaže su akademski primjer istraživačkog ekološkog novinarstva. One sadrže komponentu i žurnalistike, i ekologije, i angažovane nauke… Knjiga predstavlja u punom svjetlu Crnu Goru i njenu ekologiju, a ima i izuzetnu vrijednost za sva buduća istraživanja, zbog čega se može svrstati u kulturološko i istorijsko blago trajne vrijednosti”, stoji u Doderovićevom zapisu.
Drugi recenzent, prof. dr Srđan Šljukić, ukazao je da je Knežević izvanredan posmatrač društvenog života, da sa velikom pronicljivošću uočava i izdvaja ključne momente pojedinih situacija, kao i da je njegov stil pisanja lijep i jasan, plod obrazovanja i očigledno prirodne nadarenosti.
“Autor je svojevrsni ‘insajder’, tj. i sam potiče iz ovih krajeva i praktično je cio život proveo u okruženju gorštaka, kao što je i on sam. To njegovo primarno iskustvo je od nemjerljive pomoći u sagledavanju problema koji se u tekstovima ističu u prvi plan, zato što ih on razumije ‘iznutra’, a ne kao nekakav usputni, spoljni posmatrač, koji bi imao tobože ‘objektivan’ pristup i došao do pogrešnih ili, pak, trivijalnih zaključaka”, zapisao je Šljukić.
U knjizi, koju su izdali Geografsko društvo Crne Gore i Narodna biblioteka Velika, nalaze se tekstovi koji se odnose na nacionalne parkove i crnogorske planine, zapisi o krajolicima i (ne)iskorišćenim prirodnim potencijalima i problemima s tim u vezi u selima nikšićko-durmitorskog regiona, Katunske nahije i Limske doline. Tu su i tekstovi koji, prema riječima autora, skreću pažnju na aktivnosti u promovisanju turističkih potencijala Plava, Pive i Nikšića, i “pokušajima da se država više okrene podsticanju njihovog održivog korišćenja”, o turističkim atrakcijama koje predstavljaju “i nukleuse razvoja lokalnih sredina i primjer da se od prirodne ljepote i te kako može lijepo živjeti”.
“Knjigu završavam poglavljem ‘Ivicom divote i tegobe’, u kojem se kroz 23 zapisa skreće pažnja na onu ružniju, tegobniju stranu planina i sela iz svih regiona Crne Gore. U predjelima su drastično sučeljene ljepota prirode i mnoge oskudice za život, ali im i ta nerazvijenost predstavlja svojevrsnu prednost u savremenim trendovima razvoja turizma na ruralnom prostoru. Uvjeren sam da obilje podataka u tekstovima može biti inspiracija preduzimljivim ljudima za investiranje u turističke kapacitete u tim sredinama. Nadam se da će izbor biti zanimljiv turistima i svim ljubiteljima prirode i njenih krajolika, ali i istraživačima crnogorske geografije, turizma i demografije”, zapisao je Knežević.
Za likovnu opremu knjige zaslužan je mr Mirko Toljić, tehničku pripremu Milojko Pušica i autor, a za lekturu Slavka Knežević. Knjigu je štampala štamparija “3M Makarije”.
Svetlana Mandić
Izvor:
