Petak, 13 feb 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Prizrenske krošnje – simbol trajne molitve

Žurnal
Published: 9. avgust, 2023.
Share
SHARE

Srpske sestre iz Prizrena sačuvale su jedan lep običaj pravljenja krošnji od voska. To je bila tradicija dok su bile u Prizrenu, a uz blagoslov oca Ilije Šmigića nastavile su je u Gavrilovskom hramu u Beogradu

Udruženje „Kolo srpskih sestara iz Prizrena“ sačuvalo je svoje postojanje i posle rata 1999. godine kada je došlo do progona Srba sa Kosova i Metohije. Posle raseljenja iz Prizrena Kolo je registrovano u Beogradu, a imalo je i svoj pododbor u Nišu. Sa predsednicom Kola srpskih sestara u Beogradu, Milijanom Dumanović, razgovarali smo o osnivanju Kola, brojnim humanitarnim akcijama i o jednom starom i veoma retkom pravoslavnom običaju – veštini pravljenja krošnji od sveća dugih pet metara koje u tu svrhu i danas, s ljubavlju i verom u Boga prave vredne, štedljive i pedantne Prizrenke. Na ovu veštinu nas je podsetila i uputila književnica Lala Marković koja se rodnom Prizrenu časno odužuje brojnim književnim delima. A od još jedne Prizrenke, sudije i književnog stvaraoca Nade Hadži-Perić smo kroz njene zapise, do detalja saznali kako se prave i koji je smisao prizrenskih krošnji od sveća.

Danas Kolo srpskih sestara Prizrena sa sedištem u Beogradu broji 35 članica. Okupljaju se redovno, četvrtkom u crkvi Svetog arhangela Gavrila (Gavrilovski hram) u Humskoj ulic i kod Partizanovog stadiona. Sestre se bave humanitarnim radom, druže se, slaev Sv Petku i pomažu za sve slave tri slave u Gav rilovskom hramu uz blagoslov oca – prote Ilije Šmigića, starešine crkve. Prva hramovna slava je slava Sv arhangela Gavrila 26. jula, druga je slava Sv Pantelejmon 9. avgusta i treća slava je Sv Matrona Moskovska 2. maja koja se slavi od kada je o. Ilija bio u Rusiji.

Humanitarne akcije i posete manastirima

-Osnivač i prva predsednica kola srpskih sestara bila je naša starija sestra Biljana Kostić Mišić. Ona je Kolo osnovala 1993. godine u Prizrenu i od tada smo se okupljale i organizovale brojne akcije. Prvo smo išle u Republiku Srpsku, nosile kamionima raznovrsnu pomoć u hrani i odeći, brašno, šećer, ulje i drugo. Naši muževi su bili direktori u jakim industrijskim i drugim preduzećima u Prizrenu tako da smo mogle da obezbeđujemo prilične količine pomoći za Republiku Srpsku devedesetih godina. Imamo i brojne zahvalnice za naš rad. Potom smo dočekivale izbeglice u Prizrenu, a desilo nam se da smo potom i same izbegle, čemu se nikad nismo nadale… Od 1998. i 1999. godine smo prikupljale i nosile humanitarnu pomoć našoj vojsci jer je i na Kosovu i Metohiji krenulo po zlu… Sećam se da su nam svoje proizvode darivale fabirke „Perlonka“, „Lirija“, „Orvin“. PIK „Progres“ i brojni drugi darodavci. I same smo sakupljale svoje posteljine, jastuke, odeću za humanitarne potrebe. Sada imamo 35 članica, napominje Milijana Dumanović.

Članice Kola srpskih sestara Prizrena sa ocem Ilijom Šmigićem odlaze u Prizren kad god je moguće, ali i pojedinačno jer mnoge od njih tamo imaju imovinu. Organizuju humanitarne susrete i obilaske manastira na Kosovu i Metohiji, pogotovo za veliki hrišćanski praznik Vidovdan, negujući i šireći ljubav prema Svetinjama, prema Kosovu i Metohiji kao i prema ljudima, sveštenstvu i monaštvu, stožeru naše vere na tom prostoru u ovovremenskim okolnostima.

Srpske sestre iz Prizrena sačuvale su i lep i redak običaj pravljenja krošnji od voska. To je bila tradicija dok su bile u Prizrenu, a uz blagoslov oca Ilije nastavile su sa izliv anjem voska i motanjem krošnji od dugačkih sveća koje prave od višestrukog konca koji provlače u otopljenom vosku. Kažu da da krošnje zapravo simbolizuju biljku Hristov venac, koja podseća na Hristovo raspeće. Ovaj običaj prisutan je samo na Kosovu i Metohiji i to kako nam je rekla Milijana Dumanović, samo u Prizrenu, Peći i u Đakovici. Prizrenske sestre naprave i do 400 -500 krošnji koje daduju nekim crkvama, a deo je za prodaju.

Običaj iz turskog ropstva

-Posebno prepletene tanke voskane niti su se odvijale kako prethodni deo sagori. Tako je krošnja predstavljala jednu dugačku sveću koja se palila na početku službe, gasila na kraju i opet palila na sledećoj i tako za sve dane Vaskrsa. Figurativno, da se nit molitve ne prekine, da je žena stalno pod tim lisnatim drvetom pod kojim će naći zaklon, okrepljenje i snagu da nastavi do kraja posta, do Vaskrsnuća Hrista, kaže Nada Hadži-Perić.

Za izlivanje dugačkih sveća i motanje krošnji pored voska i konca potreban je prostor. Kada otope vosak u jednoj većoj šerpi, pripreme i nekoliko strukova (tri niti) pamučnog konca dužine pet metara koji potapaju više puta u šerpu sa voskom. Istovremeno te niti pridržavaju dve po dve sestre.

Jedna od žena štapićem koji je imao račvu, pridržava nit potapajući je u zagrejani vosak a druga hvatajući vrh konca polako vuče nit svom dužinom duž dvorišta ili u pa rohijskom domu Gavrilovskog hrama. Bitno je da nit sa natopljenim voskom sve vreme lebdi u vazduhu da se taj prvi sloj voska osuši. Druga žena hvata završni deo niti i tako ih jedna sa jedne a druga sa druge strane drže dok se taj prvi sloj voska ne ohladi. Druge dve uzimaju drugu nit, i tako sve po dve. Onda bi prva provučena nit išla na potapanje za drugi sloj, pa treći, i tako sve niti koje bi izvukle. Kad se ohlade i stegnu, završene niti stavljaju ih na sto po dužini, vodeći računa da se ne spoje. Kad je sve gotovo srpske sestre iz Prizrena koje pletu krošnje sede oko stola i kreću sa motanjem odnosno pletenjem. Kada se završi sa pletenjem niti u krošnju, na vrhu ostaje kraj odnosno fitilj koji se pali za praznike.

Krošnja zapravo predstavlja jednu dugu, namotanu sveću u v idu krošnje (korpice) koja lepo miriše dok gori. Kako se fitilj upali rasplete se jedan mali deo niti, odnsono n amotane sveće, koji ostaje uz krošnju koja se drži u ruci dok fitilj gori. Kad sagori taj odmotani deo, odmota se sledeći i tako redom. Kako se krošnja plela (namotavala) tako se dok gori odmotava. Na taj način onaj ko drži i upotrebljava takvu krošnju odnosno sveću, upeletenu tako da podseća na korpicu, bio je u neprekidnoj svetlosti i molitvi Isusu Hristu. Običaj je kako kaže Milijana Dumanović postojao još u vreme Turskog ropstva.

S.Đukić

Izvor: jedinstvo.rs

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Sinan Gudžević: Vodeničar Sinan
Next Article Protesti se ipak nisu spontano ugasili

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Samouništenje kandidatkinje Draginje, (VIDEO)

Pogledajte kako predsjednički kandidat, inače diplomirani pravnik, citira drevne pravne izreke Pogledajte kako predsjednički kandidat,…

By Žurnal

Žarko Marković: Pamet na safariju

Piše: Žarko Marković U FBiH su krajem prošle sedmice, a zahvaljujući napisima italijanskih medija, povampirili…

By Žurnal

Američki investitori strahuju od korupcije u Crnoj Gori

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Mozaik

Bolivar i Monroova doktrina

By Žurnal
MozaikNaslovna 2PolitikaSTAV

Đukanović i njegovi sateliti, skupa s Medojevićem…

By Žurnal
MozaikNaslovna 6PolitikaSTAV

Kovač drvenog željeza

By Žurnal
KulturaMozaik

Džordži Njuson: Biblioteka iz sjenke

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?