Nedelja, 22 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Da li stvarno postoji razlika između sladoleda i đelata?

Žurnal
Published: 22. jul, 2023.
Share
Sladoled i Đelato, (Foto: NPR)
SHARE

Sladoled i đelato, da li je to ista poslastica? Godinama se svakog leta vodi rasprava na društvenim mrežama da li je „đelato“ samo italijanski naziv za hladnu poslasticu, ili ipak postoji razlika i u recepturi

Sladoled i Đelato, (Foto: NPR)

Beograd ima nekoliko đelaterija i stručnjaci za sladoled kažu da to nisu sladoledžinice.

Iako i jedni i drugi ugostitelji prave poslastice sa istom namenom – osveženje i rashlađenje tokom letnjih dana – u pitanju su ipak različiti proizvodi.

Mladen Stojsavljević godinama proizvodi đelato, a zanat je naučio u Italiji, od porodice koja ga tradicionalno pravi decenijama.

Za Novu ekonomiju tvrdi da je razlika između sladoleda i đelata „očigledna“.

„Recimo, u količini mlečne masti. Đelato ima od šest do devet posto masti, dok sladoled ima manje. Takođe, procenat vazduha u đelatu ne sme da bude veći od 20 odsto. Kod, da kažem, običnog sladoleda taj procenat može da bude i sto odsto. A što manje vazduha, to puniji i kremastiji ukus.“

Mladen kaže da se u Italiji priprema zakon koji obavezuje proizvođače da ukoliko njihov slatikiš ima više vazduha od propisanog – proizvod ne smeju da nazivaju đelatom.

„Vidimo i kod nas na ambalaži proizvoda razliku jer su i naši proizvođači u obavezi da naznače koliko je proizvod težak, u mililitrima i gramima. Tu vidimo koliko vazduha ima u sladoledu, (da može da ima) 500 grama na 250 mililitara“, objašnjava Stojsavljević.

Naš sagovornik kaže da postoji i druge brojne razlike, pre svega u načinu proizvodnje, ali i procesu pripreme baze.

Nešto sasvim treće, što većina takođe krsti kao sladoled, jeste sorbe. Reč je o najstarijoj osvežavajućoj poslastici na svetu u kojoj nema mleka, već sirupa i sitnog leda, a potiče još od 350. godine p.n.e. a u toplim letnjim danima njime su se osvežavali Persijanci i Grci.

Sladoled kakav poznajemo i konzumiramo danas, nastao je tek polovinom 20. veka.

Dimitrije Gašić

Izvor: Nova Ekonomija

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Poruke četiri nobelovca studentima: Nauka oblikuje budućnost čovječanstva
Next Article Španija: poklon mladima od 20.000 evra – za punoletstvo?

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Letjelica sovjetske proizvodnje doletjela iz pravca Mađarske pa izazvala eksploziju u Zagrebu

Letelica koja se sinoć srušila i izazvala snažnu eksploziju na Jarunu u Zagrebu, u hrvatski…

By Žurnal

Pavle Kosić: Propast britanskih konzervativaca, od najjače stranke do najava o „političkom izumiranju“

Piše: Pavle Kosić "Ako ste neko ko misli da je kontrola migracije važna, da je…

By Žurnal

Žurnalov bukvar: Država

Piše: Elis Bektaš Teritorijalno omeđena društveno-politička, istorijska i ekonomska formacija koju supstancijalno određuje njen politički…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoMozaik

Mitovi o globalizaciji: Kako je i zašto poljuljana vera u slobodno tržište

By Žurnal
MozaikNaslovna 4Politika

Čovek koji je okončao XX vek

By Žurnal
KulturaMozaik

Džon le Kare i književnost: Zašto je „Špijun koji se sklonio u zavetrinu“ najveći špijunski roman

By Žurnal
Mozaik

Amerika, gdje naći „migove-29“ za Ukrajince

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?