Petak, 31 jul 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
KulturaNaslovna 4STAV

Bazdulj: Kosmet, engleska reč

Žurnal
Published: 13. jul, 2023.
Share
Muharem Bazdulj, (Foto: Fejsbuk)
SHARE
Muharem Bazdulj, (Foto: Fejsbuk)

Crna Gora se na srpskom zove Crna Gora, a na engleskom se zove Montenegro. Kosovo se na albanskom zove Kosova, ali se na engleskom zove Kosovo, isto kao i na srpskom. Istorijski je to lako objasniti, prva pominjanja Kosova na engleskom jeziku povezana su sa srpskom istorijom i kulturom. Ipak, usprkos tome, neki (pro)albanski autori će i u tekstovima na engleskom jeziku koristiti termin „Kosova“.

Unutar srpske javnosti, stav prema ustavno-pravnom statusu Kosova često se može naslutiti iz terminologije. Oni za koje je Kosovo južna srpska pokrajina, često će koristiti termine „Priština“, „Kosovo i Metohija“, „KiM“, pa i „Kosovo“, ali nipošto „Republika Kosovo“ što je opet omiljeni termin onih za koje je Kosovo nezavisna država.

U engleskom jeziku, međutim, termin „Kosovo i Metohija“ u svim svojim inkarnacijama (uključujući „KiM“ i „Kosmet“) praktično se ne pojavljuje nigde u proteklih četvrt veka. A nije uvek bilo tako.

Vratio sam se ovih dana knjizi koju sam detaljno iščitavao pre petnaestak godina: „Cities and Stones“ Brajana Oldisa. Ljubitelji SF-a prepoznaće autorovo ime. Radi se o jednom od najvažnijih autora naučno-fantastičnog žanra, autoru nekoliko desetina romana i nekoliko stotina priča. Oldis je rođen 1945, a umro je 2017.

Jedina Oldisova knjiga proze koja spada u nefikcijske žanrove je pominjana knjiga „Cities and Stones“ koja u Srbiji nije prevedena, ali postoji zagrebačko-sarajevsko izdanje iz 2006. pod naslovom „Oksford – Ohrid“. Radi se o putopisnoj knjizi kroz socijalističku Jugoslaviju, izveštaju o šestomesečnom boravku uzduž i popreko Jugoslavije sa svojom tadašnjom verenicom.

Brajan Oldis i njegova verenica Margaret Menson potovali su kroz Jugoslaviju 1964. godine. On u uvodu svoje knjige kaže: „Jugoslavija je neobična i fascinantna zemlja. Uistinu je jedinstvena država (…) Jugoslavija je komunistička zemlja. Izostaviti politiku iz celokupne slike bilo bi kao gledati ‘Hamleta’ u kojem nema danskog princa (…)“.

Nešto kasnije, autor pojašnjava da je Jugoslavija zemlja Južnih Slovena, ali da u njoj ima ipak i drugih etničkih grupa te dodaje: „Jugoslavija se uglavnom s tim razlikama nosila na razuman i civilizovan način, posebno što se tiče odnosa prema Mađarima na severu u Vojvodini te sa Albancima ili Šiptarima na Kosmetu. Mnoge bi manjinske skupine u Evropi – primera radi, Katalonci ili Valonci – bile srećne da od svojih zemalja dobiju slična prava“.

Kosovo i Metohija (Foto: RTV)

Obratimo još jedanput pažnju na, kako se to kaže, „vreme radnje“. Godina je 1964, dakle, pre pada Rankovića, to je vreme kada je, po skoro univezalnom konsenzusu unutar čak i južnoslovenskih historiografija, albanska manjina na Kosovu i Metohiji bila diskriminisana. A Brajan Oldis, čovek na pragu četrdesete godine života, Englez koji je proputovao zapadnu Evropu uzduž i popreko, tvrdi da je „manjinska politika“ u Jugoslaviji superiorna u odnosu na one u Španiji i Belgiji.

Nije, međutim, ova tematika prisutna samo u uvodu. Dvadeset i drugo poglavlje knjige zove se „Nesklad na Kosmetu“. Prvi prištinski Oldisov sagovornik kaže mu doslovce: „U doba Turaka i u doba stare Jugoslavije, Kosmet je bio najsiromašniji kraj u celoj Jugoslaviji“. Malo kasnije, Oldis čitaocima saopštava da na Kosmetu živi oko 905.000 stanovnika, a da tu procentualno ima 67 posto Albanaca, dok su preostalih 33 posto Srbi, Crnogorci i Romi.

I mada ističe da je na Kosmetu čuo i neke „protivrežimske komentare“, ovo mu je dominantni utisak: „Čini se da ova nepostojana mešavina (često razdvojena verom, a ne samo rasom) živi u skladu, što se uveliko može zahvaliti priznanju prava manjina. Radio Priština ispaljuje kreštavu šiptarsku muziku, a jedan naš prijatelj iz Prištine, i sam Šiptar, radi za šiptarske novine Rilindiju, a kao njihov dopisnik putovao je od Alžira do Stratforda na Ejvonu“. (Čisto da ne bude zabune, termin „Shqiptar“ ovde dosledno koristi sam autor Oldis, a kao „Šiptar“ ga prevodi hrvatska prevoditeljka Irena Rašeta.)

Kao čovek koji je sigurno svestan ograničenja koja postoje među novinarima u zemljama realnog socijalizma, Oldis je potpuno fasciniran mogućnošću novinara manjinskog glasila da putuje od Alžira do rodnog mesta Vilijama Šekspira. Alžir danas ne priznaje nezavisnost Kosova, a makar Velika Britanija bila jedan od najstrastvenijih pokrovitelja te nezavisnosti, tamošnjim vlastima ne pada na pamet da uopšte razmatraju mogućnost ukidanja viza za nosioce pasoša Kosova. Čak su i engleski pisci koji danas pišu putopise iz balkanskih krajeva uglavnom manje talentovani, a skloniji stereotipima.

Muharem Bazdulj
Izvor: Kosovo onlajn

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Durutović: 13. jul – borba protiv zla
Next Article Matija Bećković: Naćertanije

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Đorđe Bajić: Kao salama da se reže

Piše: Đorđe Bajić Sedef-magla, režija Milorad Milinković, uloge Petar Strugar, Miloš Timotijević, Milena Predić, Siniša…

By Žurnal

Ksenija Maricki Gađanski: Kavafi – Pesnik drugog ugla

Piše: Ksenija Maricki Gađanski „Iz Carigrada sam poreklom, ali sam rođen u Aleksandriji – u…

By Žurnal

Milorad Pavić: Novi milenijum za mene je počeo 1999. godine (sa tri obrnute šestice)

Ja sam pisac već dve stotine godina. Daleke 1766. jedan Pavić je objavio u Budimu…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoKulturaMozaikNaslovna 6Politika

Milan Kundera: Nova Evropa rođena je iz jednog ogromnog poraza, kome nema ravnog u njenoj istoriji

By Žurnal
Naslovna 4STAV

Bačanović: O čemu mora misliti Jakov Milatović

By Žurnal
KulturaNaslovna 4

Dr Mikonja Knežević: Nadići sebe na vrhuncu moći – to je Sveti Simeon

By Žurnal
MozaikSTAV

Advokat Kavarić predlaže prekršajni postupak protiv lica koja su izvršila nezakonito postavljanje Zastave Crne Gore

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?