Petak, 31 jul 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Neptun, tamo gdje je hladno i mračno

Žurnal
Published: 19. jun, 2023.
Share
Neptun, (Foto: Wired)
SHARE

Planeta Neptun je otkrivena pre svega uz pomoć matematke. Galilejevi crteži svedoče da je on, ne znajući, zapazio novu planetu decembra 1612. i januara 1613. ali je smatrao da je u pitanju jedna od nepokretnih zvezda

Neptun, (Foto: Wired)

Aleks Buvar objavio je 1812. astronomske tablice Uranove orbite u kojoj su zapažene određene anomalije, koje je izračunao Džon Adams dokazujući da su izazvane prisustvom velike planete koja još nije viđena. Svoj obračun Adams je poslao ser Džordžu Airu koji je zatražio još podataka ali Adams mu nije odgovorio. Nezavisno od Adamsa, Urbain Laverje je svojim proračunima, 1845-1846, došao do sličnih rezultata, ali astronomska javnost ih nije smatrala za ozbiljne. Ipak, Air je, zahvaljujući saznanjima o proračunima Leverjea, ubedio direktora opservatorije u Kembridžu da tokom avgusta i septembra potraži do tada neviđenu planetu. U međuvremenu, Leverje je poslao pismo opservatoriji u Berlinu, astronomu Johanu Gotfridu Galeu, sa molbom da traži moguću planetu. Istog dana kada je pismo stiglo, 23. 9. 1846, Neptun je prvi put “prepoznat” kao planeta. Leverjeovi proračuni promašili su za samo jedan stepen, a Adamsovi za 12 stepeni. Osmatrači iz Kembridža shvatili su, pošto je otkriće Neptuna objavljeno, da su tokom svojih posmatranja u avgustu čak dva puta videli novu planetu. Rivalitet između Adamsa i Leverjea oko primata za otkriće Neptuna rešen je tako da su obojica smatrana jednako zaslužni; poslednjih godina ponovo se, u svetlu novootkrivenih dokumenata, otvara ovo pitanje.

Prvo pominjanje Neptuna u nekom fantastičkom delu (Spirito gentil iz 1889) otkriva ga kao leden ali ipak naseljen svet. Tokom “petparačkog perioda” naučne fantastike (od kraja 1920-tih do kraja Drugog svetskog rata) Neptun je, kao i svaka druga planeta, bio poprište raznih borbi i ratova, uporište branilaca Zemlje, sedište carstava ili bandita; u tim vremenima autorima nije bila bitna naučna istina već samo akcija pa je tako u jednoj epizodi avantura „Kapetana Budućnost” Neptun prestavljen kao morska planeta (neko se dosetio da je Neptun rimski bog mora). Među ubedljivijim palp spejs operama je Lensman serijal E. E. Smita koji čini sedam romana objavljenih od 1934. do 1950; na Neptunu nalazi se baza jedne od neprijateljskih rasa vanzemaljaca. Boskoniana, koju će uništiti Galaktička patrola. Ipak, i u tim vremenima stvarali su ozbiljni pisci; Olaf Stejpldon je u svom epskom romanu “Poslednji i prvi čovek” iz 1930. na Neptun smestio konačni dom visoko razvijene ljudske rase. U okviru Ktulu mitova H. Lavkrafta (iz 1928) Neptun je poznat kao „Jakš„ i nastanjen je radoznalim gljivolikim bićima; pregled svih bogova i demona u Lovkraftovim pričama sačinio je njegov prijatelj Klark Ašton Smit u delu “Porodično stablo bogova” (1944). U romanu “Blizu Neptuna” Hju Voltersa (iz 1968) prva ljudska ekspedicija na ovu planetu propada jer je vatra uništila vitalnu opremu svemirskog broda u blizini cilja ka kome plovi. U romanu “Triton” Semjuela Dilejnija iz 1976. čovečanstvo je, između ostalih mesta, kolonizovalo i Neptunov najveći mesec. Džefri Karver u “Neptunovom raskršću” iz 1994. piše o ekspediciji sa Zemlje koja na Tritonu iskopava prastare artefakte vanzemaljaca. Neptun je našao mesto i u humorističkim pričama kakva je „Slonovi sa Neptuna” Majka Resnika iz 2001. godine. Konačno, kao kuriozum, podsetimo da se i jedan roman domaćeg pisca naučne fantastike dešava na Neptunu; reč je o romanu “Smrt na Neptunu” Bobana Kneževića, objavljenom 1986. pod pseudonimom Endru Ozborn.

Neptun je prilično česta pozornica raznih TV serija odnosno filmova. U seriji „Svemirska patrola” (1962) Neptun je destinacija nekoliko zadataka na koje kreću odvažne patroldžije. Animiranu seriju „Futurama” (1999-2003, 2007-2013) nastanjuju i Neptunijanci, crvene kože sa četiri ruke, koji miroljubivo žive sa Zemljanima. U filmu „Benderov veliki rezultat” koji je pobočni ogranak „Futurame” Neptun je ledeno mesto sa teškom gravitacijom na kome živi i radi Robot Mraz. U poznatom celovečernjem igranom filmu „Horizont događanja” iz 1997. Neptun je planeta u čijoj orbiti se dešavaju razni horor akcidenti. I stripovi (američki, evropski i japanski) takođe se “koriste” Neptunom i njegovim mesecima a ni popularne kompjuterske igrice ga ne zapostavljaju (kakve su „Tri nivoa silaska”, „Vrhovni komandant” ili „Zvezdana kontrola II„).

Neptun jeste vrlo, vrlo udaljen od Zemlje, ali nije daleko od mašte (veselih) Homo Sapiensa.

Ilija Bakić

Izvor: Dnevnik.rs

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Tadić: Bio je to mali rasistički rat
Next Article Mislili ste da je ajfon skup

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Šta će biti poslije neuspjelih pregovora Beograda i Prištine: Odgovornost na međunarodnoj zajednici

Posle neuspešnih pregovora Beograda i Prištine u Briselu od međunarodne zajednice zavisi hoće li doći…

By Žurnal

Mitropolit Joanikije o kapeli na Lovćenu: Nadam se da će vlast ispraviti nepravdu

Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Joanikije ponovo je govorio o kapeli na Lovćenu, rekavši kako…

By Žurnal

Nikola Malović: Izdati „Gorski vijenac“

Piše: Nikola Malović Bude tako slavnih a tragičnih ljudi koji ma šta da su u…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Mozaik

Mjesto poezije je među ljudima, a ne u bibliotekama

By Žurnal
KulturaMozaikNaslovna 3

Rekvijem u svijetu bez duše

By Žurnal
Mozaik

Prilepin poslije atentata: Demonima poručujem – nećete nikog zastrašiti

By Žurnal
Mozaik

INTERVJU: ENES HALILOVIĆ. Mnogo je magli, a jedna je istina

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?