Creda, 18 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Uskoro veštačka krv iz laboratorije?

Žurnal
Published: 29. mart, 2023.
Share
SHARE
Život mnogih ljudi nakon nesreća ili nekih bolesti zavisi od transfuzije krvi. Ali, nje često nedostaje, naročito kod retkih krvnih grupa. Da li bi rešenje mogla da bude veštačka krv iz laboratorije?

Krv se veoma traži. U Nemačkoj je svake godine potrebno oko tri miliona transfuzija s crvenim krvnim zrncima, takozvanim eritrocitima i oko 500.000 transfuzija s krvnim pločicama, takozvanim trombocitima.

Potreba nakon hemoterapije ili nesreća

Ta dva sastojka krvi, pored ostalih, plivaju u tečnosti koja se zove plazma, a ljudsko telo nekad ne može dovoljno da ih proizvede. Razlog može biti recimo lečenje raka hemoterapijom ili zračenjem, objašnjava Torsten Ton, specijalista za transfuziju na Tehničkom univerzitetu u Drezdenu: „Nakon visoke doze hemoterapije, kakva se sprovodi kod oboljenja od leukemije, pacijenti često u krvi nemaju više uopšte trombocite.“

A dok traje taj poremećaj u stvaranju krvi, ti ljudi moraju da budu na transfuziji. Za jednog pacijenta često je potrebno više stotina transfuzija krvi. Osim toga, ljudi s određenim oboljenjima krvi, kao što je anemija srpastih ćelija, potrebne su redovne transfuzije krvi.

Krv je takođe često potrebna i nakon teških nesreća ili nekih operacija, jer bez eritrocita, u organe ili krvne sudove ne dospeva kiseonik, a bez trombocita rane nakon operacije ili povrede ne mogu da zarastu. Zato naučnici već godinama pokušavaju da u laboratoriji veštački stvore sastavne delove krvi.

Ćelije bez jezgra

Eritrociti i trombociti razlikuju se od ostalih telesnih ćelija po tome što nemaju jezgro. To ih čini elastičnim i omogućava im da prodru i u najsitnije krvne sudove. Za naučnike koji bi da veštački stvore krvne ćelije to predstavlja veliku prepreku, objašnjava Torsten Ton. Veoma je „teško to postići izvan tela, jer je odstranjivanje jezgra veoma kompleksan postupak.“ Tokom razvoja u koštanoj srži, krvne ćelije prolaze različite faze sazrevanja, a tek u poslednjoj fazi one gube svoje jezgro.

Da li je moguće to uraditi u laboratoriji?

Raznim ekipama naučnika već je uspelo da taj proces oponašaju u laboratoriji, ali u veoma malim količinama. U Drezdenu je, recimo, tim Torstena Tona uspeo da stvori jedan mililitar eritrocita. To je otprilike jedna stotina uobičajene transfuzije krvi.

Ni kod drugih naučnika u svetu stvaranje veštačkih krvnih ćelija nije naročito efikasno. Jedan tim na Univerzitetu u Bristolu je u jesen 2022. dvojici pacijenata ubrizgao veštački stvorene eritrocite. Nije bilo odbacivanja niti drugih nuspojava, ali količina ubrizgane krvi bila je – samo dve do tri kašičice.

Potrebno je mnogo truda u laboratoriji

Nije svaka krv ista

Stvaranje veštačke krvi moglo bi da bude izlaz iz teške situacije za brojne pacijentkinje i pacijente, kažu naučnici u Drezdenu, jer da bi transfuzija bila medicinski opravdana, krv mora da bude odgovarajuća – s obzirom na krvnu grupu, ali i mnogo drugih karakteristika. Ako bi se uspelo da se uz pomoć genetske tehnike u laboratoriji stvore sastojci krvi koji su prilagođeni potrebama svakog pacijenta pojedinačno, taj problem bi mogao da bude rešen, kažu naučnici.

Dosadašnji pokušaji stvaranja eritrocita i trombocita u laboratoriji bili su samo delimično uspešni. Zato naučnici sada pokušavaju sa jednim drugim konceptom. Ton i njegov tim sada u Drezdenu rade na stvaranju matičnih ćelija za crvena krvna zrnca. To su ćelije iz kojih se kasnije razvijaju zrele krvne ćelije.

Te ćelije još imaju jezgro, a ideja naučnika je da onaj poslednji korak u razvoju krvnih ćelija, dakle izbacivanje jezgra, prepuste organizmu čoveka. To bi, dakle, bilo skraćivanje postupka sazrevanja krvnih ćelija i transfuzija krvnih ćelija koje još nisu zrele. Tako bi otpao za naučnike težak izazov: uklanjanja jezgra iz ćelije.

Istraživanja na pretečama trombocita

Jedan tim na Medicinskoj visokoj školi u Hanoveru uzgaja ćelije koje su preteče trombocita, objašnjava transfuziolog Rajner Blaščik: „Mi možemo, istina, da stvorimo trombocite, ali jednostavnije je uzgojiti preteče trombocita, takozvane megakariocite. Naša ideja je da njih učinimo osnovom transfuzije, umesto transfuzije gotovih trombocita.“

Naučnicima iz Hanovera već je uspelo da veštački razviju megakariocite, kaže Konstanca Figueiredo sa Instituta za transfuziju u Hanoveru. I to „u malim količinama, ali i u velikim bioreaktorima. To znači da bismo mogli da proizvodimo te ćelije u onoj količini koja je potrebna za transfuziju.“

U eksperimentima na životinjama, tim iz Hanovera već je dokazao da taj koncept funkcioniše – da organizam, dakle, nastavlja proces sazrevanja ćelija preteča trombocita. Sada naučnici rade na pripremama prve kliničke studije.

Ali, dok na raspolaganju zaista ne bude veštački stvorena krv, verovatno će proći više godina. Zato je i dalje neophodno da ljudi redovno daju krv, kako bi se transfuzija omogućila svima onima kojima je potrebna.

Izvor: dw.com

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article NBA: Kako obesmisliti MVP titulu?
Next Article Petoljetka bez Šurde

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Sekulović: Imamo saznanja da ekstremi planiraju radikalizaciju

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao je da ne mogu da garantuju apsolutnu sigurnost nijednom…

By Žurnal

Koliko vremena provodite na telefonu?

Piše: Vukašin Karadžić Kako su šortsi i rilsovi preuzeli našu pažnju i zašto ne možemo…

By Žurnal

Nebojša Popović: Podgorica je bila upozorenje za PES, a Nikšić?

Piše: Nebojša Popović Na parlamentarnim izborima 2016. godine Demokratski front (DF) osvojio je zavidnih 77.784…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Mozaik

Britanska štampa: Bajdenov sin umiješan u finansiranje biolaboratorija?

By Žurnal
DruštvoKulturaMozaikNaslovna 2STAV

Vijesti iz umjetnosti kada umjetnosti na prvi pogled i nema

By Žurnal
MozaikNaslovna 6

Nauka na pragu rešavanja Hokingovog informacionog paradoksa crne rupe

By Žurnal
Mozaik

Discovering Harmony in Mental, Emotional, and Physical Health

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?