Petak, 20 nov 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Sveta Sofija, čudo vizantijske arhitekture, 1.500 godina prkosi zemljotresima

Žurnal
Published: 23. februar, 2023.
Share
Aja Sofija kao Džamija, (Foto: Independent)
SHARE
Od 238 razornih zemljotresa u Mramornom moru, samo su tri (558, 989. i 1509. godine) delimično oštetili građevinsko čudo iz 6. veka – crkvu Božije Mudrosti u Carigradu
Aja Sofija (Foto: Independent)

Turska i dalje oplakuje desetine hiljada ljudi poginulih u zemljotresu u Kahramanmarašu. Prema zvaničnim podacima, više od 130.000 ljudi napustilo je 11 oblasti koje su proglašene zonama katastrofe.

U ovom razornom zemljotresu oštećeni su brojni kulturno-istorijski objekti, kao što su tvrđava Gazijantep, džamija Habibi Nekar, ulica Kurtuluš i zgrada parlamenta u Antakiji, a neki su i potpuno razoreni.

Neke građevine stare i po 1.800 godina preživele su zemljotres, dok su zgrade podignute pre nekoliko godina potpuno uništene i poslužiće kao bolna lekcija i opomena današnjim naraštajima.

Istanbul je jedan od najvećih gradova na svetu koji se nalazi u zoni opasnosti od zemljotresa. Procenjuje se da je u ovom drevnom gradu, koji je bio prestonica carstva, ugroženo oko 90.000 objekata, prenosi „Haber global”.

(Unsplash)

Kako je Sveta Sofija (tur. Aja Sofija), podignuta na trusnom području gde zemljotresi nisu retkost, opstala hiljadu i petsto godina.

Crkva Božije Mudrosti, jedna od najstabilnijih građevina, predstavlja čudo arhitekture, preživela je brojne zemljotrese ali i pljačkaške pohode.

Tajna njene dugovečnosti leži u građevinskom materijalu koji je korišćen u izgradnji.

Naime, građena je od vatrootpornih materijala, tako što je u malter dodavan lomljeni ugalj koji ga je činio fleksibilnijim i lakšim u odnosu na materijale koji se danas koriste. Osim toga, korišćena je posebna, lagana vrsta cigle koja je doneta sa ostrva Rodos. Ove cigle bile su porozne i postavljene su između veoma debelih slojeva maltera. Ovakav vezivni materijal apsorbuje energiju oslobođenu tokom zemljotresa i sprečava oštećenja.

Poznato je da je olovo korišćeno u četiri glavna stuba, kupoli u međuprostoru, a mermeri, koji su stizali iz celog sveta, čine zgradu snažnijom i otpornijom, navodi se u studiji istraživačkog tima HSRT.

Mozaik Hrista Pantokratora (Pixabay)

Od 238 razornih zemljotresa u Mramornom moru, samo su je tri (558, 989. i 1509. godine) oštetila. Njena glavna kupola jednom je potpuno uništena a dva puta je izdržala s delimičnim oštećenjem. Do današnjih dana imala je više prepravki i ozbiljnih rekonstrukcija.

Tokom rekonstrukcije u 16. veku zidovi su ojačani spoljnim potpornim konstrukcijama koje je dodao čuveni osmanski arhitekta Mimar Sinan, koji se smatrao jednim od prvih seizmičkih inženjera u svetu.

(Pixabay)

Remek-delo vizantijske arhitekture

Sveta Sofija, sagrađena u 6. veku, bila je najveća hrišćanska crkva na svetu skoro hiljadu godina, sve dok nije izgrađena Seviljska katedrala u 16. veku.

Projektovali su je vizantijski graditelji Antemije iz Tralesa i Isidor iz Mileta.

Antemije, profesor mehanike, i Isidor, čuveni matematičar, uneli su potpuno novu perspektivu u dotadašnju arhitekturu.

Za utvrđivanje i ukrašavanje unutrašnjosti crkve korišćeni su stubovi iz davno napuštenog i porušenog Artemidinog hrama u Efesu, jednog od sedam čuda drevnog sveta.

Dodatni građevinski materijali donošeni su sa raznih strana Vizantijskog carstva, kao što je zeleni mermer iz Tesalije i žuti kamen iz Sirije.

Mozaik Device Marije i Hrista (Foto O. Mirković)

Najočuvaniji mozaik unutar crkve nalazi se na glavnim ulaznim vratima. Ta vrata se nazivaju i „careva vrata” jer je vizantijski car tuda ulazio u crkvu. Mozaik potiče iz 11. veka, a na njemu je oslikana Devica Marija koja u sredini drži Isusa u ruci, dok se s njene desne strane nalazi car Konstantin koji joj daruje sam grad, a sa njene leve strane car Justinijan koji joj daruje crkvu Svetu Sofiju.

Crkva, džamija, muzej, pa ponovo džamija

Hram Božije Mudrosti, koji je vizantijski car Justinijan izgradio između 532. i 537. godine, pretvoren je u džamiju 1453. godine, kada su Osmanlije zauzele Konstantinopolj.

Odlukom predsednika Mustafe Kemala Ataturka, „oca” moderne Turske, postaje muzej 1935. godine, da bi na inicijativu aktuelnog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, 2020. godine, ponovo bila vraćena u status džamije.

Pod zaštitom Uneska nalazi se od 1985. godine, kao jedan od najznačajnijih primeraka svetske kulturne baštine.

Izvor: Gordana Mirković/politika.rs

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Produktivnost porasla uvođenjem skraćene radne nedelje u Britaniji
Next Article Da li smo džabe nosili maske: Oksfordski epidemiolog o merama tokom pandemije korona virusa

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Otkopavanje zaboravljene prošlosti Trebinja, kako je istorija zakopala dvor Nemanjića

Arheološka istraživanja u Trebinju, otkrila su da je sahat-kula, iz 18. veka, nadzidana na srednjovekovne…

By Žurnal

Moraćete biti koalicioni partneri ili vas neće biti!

  Predlogom "tri metle": smjena Vlade, podpredsednika Vlade i raspuštanje Skupštine, s čime se početkom…

By Žurnal

Vladika Jovan Ćulibrk: Mi smo pobjednici drugog svetskog rata

Piše: Vladika Jovan Ćulibrk  Pre neki dan imali smo ovdje u Beogradu, u Narodnom muzeju,…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Mozaik

Beskrajni plavi krug, u njemu tišina: Naka, Garinča i Tomislav B. u ogledalu tuđih svetova

By Žurnal
DruštvoMozaikNaslovna 6

Ide li Željko u 19. Fajnal for Evrolige?

By Žurnal
MozaikNaslovna 6Politika

Šta Crnogorci u Lovćencu očekuju od novog crnogorskog predsednika

By Žurnal
Mozaik

Jutarnja doza Vučića na Pinku: Moždani udar

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?