Utorak, 2 jun 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Goruća alegorija našeg vremena: Najbolji domaći filmovi u 2022.

Žurnal
Published: 5. januar, 2023.
Share
Foto: Z. Jovanović
SHARE

Srpski filmovi koji su u godini za nama dostigli najveće umetničke domete.

Foto: Z. Jovanović

„Mrak“, režija Dušan Milić

Jedna Milica sa Kosova i Metohije piše Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija klečeći ispod stola, pod svećom, opkoljena zlokobnim mrakom, pretećim prisustvom razbojnika i užasom koji se približava. Teror šiptarskih bandi, sada u vajnoj međunarodno nadziranoj zoni ogovornosti, već joj je odneo oca i ujaka, koji se nikad nisu vratili sa njive i ostavio ubogu četvoročlanu porodicu okruženu šumom i bespućem, avetinjskim glasovima i sablastima u noći. Oni hoće da beže nekuda iz ove očajničke nedođije, ali im to ne dozvoljava deda Milutin (maestralni Slavko Štimac) sa svojom starom dvocevkom naperenom u šiblje iza koga se ne vidi, a sve vreme oseća dušmanin.

Slavko Štimac

Milutin je simbol i čuvar vekova. Ne vidimo više nikoga u toj gustoj prašumi po kojoj nasumice puca deda iz knjige o Milutinu i onda nestaje u njenoj tmini. Milićev film postaje tako goruća alegorija celog našeg sveta, oteranog u studen, glad i rat do istrebljenja. Sve je u smeni polutame i napetih obrisa ljudskih lica, prava geografija duše (sjajna kamera Kirila Prodanova). Zgusnuta radnja pojačava se do gotovo nesnosnog kraja, do kulminacije besmisla, čime ritam doseže svoju punoću i stvara bogatstvo emocija: film „Mrak“ je prevazišao i nas i odleteo u večnost.

„Čekajući Handkea“, režija Goran Radovanović

Reditelj Radovanović proveo je sa meštanima Velike Hoče godinu dana u čekanju Petera Handkea, snimao kako se božanski vinograd obrezuje, zri i rađa kao simbol protoka mitskog vremena, kako teče pesma o bajnom Orahovcu i blagu kojim je Bog obdario ovaj komad raja na zemlji svime osim – slobodom. Tu elegiju o otetoj slobodi pevaju tri devojčice i stari harmonikaš-pesnik, dok se tuga i nesnosna gorčina skupljaju pod grlom, a osećanja sustižu. Sredstvima filma Radovanović postiže cilj ove umetnosti: stvoriti i podići emocije da bi se doseglo poetsko i ljudsko.

Foto Promo

Cilj je ostvaren čisto filmskim znacima, svedenim na kompoziciju, pokret i „vajanje u vremenu“ (Tarkovski). Ne pamtim kada sam na delu video čistiji i svedeniji filmski jezik, jer je u pitanju kod jednog širokog simboličkog konteksta u kome je sadržana sva tragedija doba. Sve to bez dijaloga, sa krhotinama verbalnog, bez žanrovskih trikova, bez klasične dramaturgije uopšte. Večni simboli su gotovo nadohvat ruke: vinograd kao zalog čovečanskog trajanja, njegova vanvremena, biblijska značenja i dve generacije koje podižu kolevku kulture pod Araratom. Otac i sin Velike Hoče režu svoju blagodat i čekaju velikog pisca u potpunoj tišini mitskog „dovek“.

„Sveta Petka – krst u pustinji“, režija Hadži Aleksandar Đurović

Pravoslavni svetitelji još nisu postali junaci filmova iako publika želi da ih vidi i čuje na delu. To je fascinantna novost i neodoljiv izazov: suprotstaviti ovozemaljskoj pustinji jedan drugačiji, oduhovljen svet pokretne slike. Film može biti hristolik. A ovo je zbilja hristolik film i ceo se sastoji od bogotražiteljstva i potrage za večnim i neprolaznim u svetom miru pustinje, koja je oduvek bila sakralno mesto blisko Bogu, ali i borilište mnogih iskušenja i suočavanja sa Lukavim.

Printskrin

Ali, ne vidi se stvaranje i rast emocija, što je suština svakog dobrog filma. Petkanino lice ne preživljava ili se to dovoljno ne vidi, njen hod kroz večnost je ravan, jednolinijski, ujednačen. Nema uzlaznih i silaznih linija u svetu njenih osećanja, ona je odveć „hodajuća ikona“, jednom zauvek data sakralna predstava u zaustavljenom vremenu. Mada joj teži, pokretna slika, ipak, nije i ne može biti ikona. Kao „žanrovska novost“ religiozni umetnički film ni u jednom trenutku ne sme da pređe u propoved jer time gubi privlačost dramskog dela.

Piše Božidar Zečević

Izvor: novosti.rs

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article INTERVJU Milisav Savić: Vlast ima pritajenu podršku mnogih intelektualaca
Next Article Božićni dar Domu zdravlja u Kolašinu

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Teofilu odgovor na kolumnu

Toliko ljudi iz čitavog regiona, pa i čitave planete, pružilo je podršku Novaku Đokoviću. Pa…

By Žurnal

En Rajt: Opskurna veza NATO-a i Izraela

Prevod: Žurnal NATO ima dug, blizak i javnosti relativno nepoznat odnos sa Izraelom koji je…

By Žurnal

Novi Pazar slavi pobedu Erdogana

Ovogodišnji parlamentarni i predsednički izbori u Turskoj s posebnom pažnjom su se pratili u Novom…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoKulturaMozaik

Salman Ruždi: Sloboda izražavanja na Zapadu nikada nije bila toliko ugrožena kao danas

By Žurnal
MozaikPolitika

Dugovi rastu: Francuska u rangu sa Grčkom i Italijom

By Žurnal
DruštvoMozaik

Rat svih protiv svih: Zaklinjanje na mir u tutnjavi eksplozija od Gaze do Avganistana

By Žurnal
MozaikNaslovna 6Politika

Definisanje „Zapada” i otkrivanje Istočne Evrope

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?