Svjetsko prvenstvo u fudbalu je, još i prije finalne utakmice, za domaćine Katarce bilo potpuni uspjeh. Ali, šta je s Argentincima? Da li će ta zemlja da profitira od osvajanja titule na Mundijalu?
Mundijal 2022. okončan je spektakularnim dvobojem Argentine i Francuske. Domaćin Katar decenijama će osjećati ostavštinu tog turnira čiju su organizaciju pohvalili mnogi gosti – pa i oni sa Zapada, gdje se ta zemlja i kritikovala zbog situacije s nepoštovanjem ljudskih prava ili položaja ekonomskih migranata.
Stručnjaci su u prošlosti u više navrata istraživali efekte organizacije velikih sportskih događaja (poput Olimpijskih igara ili prvenstava svijeta u fudbalu) na ekonomiju zemlje-domaćina. Pritom su dokazani privredni efekti (i na kraju krajeva profit) bili sve u svemu manji od očekivanih, a sam efekat organizacije bio je kratkoročan. Nešto manje istraživanja posvećeno je tome na koji način osvajanje titule na Mundijalu utiče na zemlju iz koje dolaze prvaci svijeta?
Porast BDP
Pet različitih nacija osvajalo je titule najbolje ekipe na proteklih sedam Mundijala: Brazil (1994, 2002), Francuska (1998, 2018), Italija (2006), Španija (2010) i Njemačka (2014). U šest od sedam slučajeva domovina prvaka svijeta je u godini održavanja turnira zabilježila veći BDP nego u dvije prethodne godine.
Brazil je 1994. imao rekordan rast privrede d 5,9 odsto. Slično se dogodilo i 2002. – kada je Brazil u finalu bio bolji od Njemačke, a privreda porasla 3,1 odsto. Znatno veći rast BDP nego godinu dana ranije (1,4 odsto) ili u godini nakon turnira (1,1 odsto).
Francuska je 1998. na domaćem terenu osvojila svoju prvu zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu, a nacionalna ekonomija u toj godini porasla je za 3,6 odsto – znatno više nego 1997 ili 1999. No, nešto drugačije je bilo 2018. U godini u kojoj su Francuzi osvojili drugu titulu prvaka svijeta, tamošnja privreda zabilježila je nešto slabiji rast (1,9 odsto) nego u godini uoči Mundijala (2,3 odsto).
Italijanski uspjeh na Mundijalu 2006. pratio je rast BDP od 1,8 odsto, što znači da je te godine bio snažniji od godine prije toga (0,8 odsto) i godine nakon turnira u Njemačkoj (1,5 odsto). I u Njemačkoj se 2014. osjetio „efekat Mundijala“: nacionalna ekonomija je u toj godini porasla za 2,2 odsto, što je bilo osjetno više nego u 2013. (0,4 odsto) ili u 2015. (1,5 odsto).
Španci su 2010. osvojili svoju prvu titulu prvaka svijeta. U toj godini koju je obilježila velika ekonomska kriza, njihova privreda ipak je uspjela da poraste za 0,2 odsto. Godinu dana prije turnira, BDP je bio u minusu 3,8 odsto, a i u godini nakon Mundijala u Španiji je zabilježen pad BDP (-1,2 odsto).
Nacionalni zanos
Da li je osvajanje titule prvaka svijeta zaista razlog za privredni rast ili se radi o slučajnosti? Tokom Svjetskog prvenstva 2014. godine, kolumnista Alen St. Džon u američkom magazinu „Forbs“ je napisao: „U mjesecima nakon osvajanja titule na Svjetskom prvenstvu izgleda da postoji kratkoročni rast stope produktivnosti. To se može zamisliti kao svojevrsna ’nacionalnu šećerna groznicu’ s kratkoročnim energetskim zamahom, koji onda opet opada.“
Da li je za rast BDP zaslužan porast domaće potrošnje, kao posljedica slavlja zbog uspjeha? O tome ne postoji mnogo podataka, a uz pomoć onih malobrojnih koji postoje, ipak se može naslutiti o čemu bi zapravo moglo da se radi. Prije Svjetskog prvenstva 2022. Univerzitet Sari u Engleskoj sproveo je studiju iz koje proizlazi da rast BDP počiva prije svega na rastu izvoza, a ne na rastu domaće potrošnje ili investicija.
„Istraživanja potvrđuju tezu da uspjeh na jednom od najprestižnijih i najuglednijih međunarodnih sportskih takmičenja ima potencijal da utiče na konjunkturni ciklus“, kaže autor studije Marko Melo. Podaci o rastu privrede su upoređeni s podacima iz onih zemalja koje nisu osvajale turnir.
Kriza u Argentini
Ekonomski bum bio bi blagoslov za Argentince. Ta zemlja je već godinama u krizi i uspjesi na sportski terenima su bar na kratko odvratili pažnju od problema kod kuće. Recesija, inflacija, devalvacija domaće valute – oko 40 odsto Argentinaca (zemlje s oko 45 miliona stanovnika) živi ispod granice siromaštva.
Kriza je u Argentini u stvari trajnog karaktera – i ona praktično traje od kraha finansijskog sistema 2001. U ovoj godini se tako u zemlji prvaka svijeta očekuje inflacija i do 100 odsto, dok za to vrijeme dugovi nastavljaju da rastu. S obzirom na tako teške probleme kod kuće, teško je za očekivati da će trijumf u katarskoj pustinji imati ikakve značajnije efekte na nacionalni BDP.
Razloga za zadovoljstvo ipak ima Argentinski fudbalski savez (AFA) koji će profitirati od buma prodaje sportskih artikala s grbom novog prvaka svijeta. Potražnja za dresom Adidas s Mesijevom desetkom je, prema zvaničnim podacima, doslovno „eksplodirala“.
Adidas je uzgred „apsolutno zadovoljan“ poslovanjem u kontekstu Svjetskog prvenstva 2022. Promet povezan s Mundijalom u ovoj godini bi mogao da iznosi do 400 miliona eura, a ubjedljivo najveći dio toga realizovan je u četvrtom kvartalu ove godine.
Izvor: vijesti.me
