
Iako nijedan dokaz ne pokazuje da su porobljeni ili plantaže robova bili u vlasništvu univerziteta, institucija je imala koristi od bogatstva investitora koje je nastalo posedovanjem robova. Ukratko, ovo je rezultat istraživanje koje je naručio prorektor Kembridža Stiven Tup 2019. nakon što je u Americi počeo da se diže „Talas 1619“ sa novim rasnim teorijama. U saopštenju u kojem se objavljuju rezultati istraživanja, univerzitet je otkrio: „Istraživanje nije pronašlo nikakve dokaze da je univerzitet direktno posedovao plantaže robova ili robove. Međutim, on je identifikovao značajne koristi za univerzitet i njegove fakultete koje proizlaze iz ulaganja u kompanije koje su bile učesnici u trgovini, od pojedinačnih dobrotvora i od naknada dobijenih od porodica vlasnika plantaža“.
Ogromne doprinose dali su pojedinačni koledži kao što su Gonville & Caius, Triniti i King’s, pri čemu je nekoliko njih investiralo u kompanije koje su direktno uključene u trgovinu robljem u Atlantiku, što je označilo transport približno 10 do 12 miliona porobljenih Afrikanaca preko Atlantskog okeana.
Kao što je otkriveno u rezultatima istraživanja, Muzej Ficvilijam koji se odnosi na univerzitet je „osnovan na novcu nasleđenom od guvernera kompanije za trgovinu robljem Južnog mora“, a ironično, muzej bi sledeće trebalo da organizuje izložbu o ropstvu i moći koristeći artefakte iz zbirke univerziteta.
Rasprave i o reparacijama
Prodekan Tup je rekao: „Nije u našoj mogućnosti da ispravimo istorijske greške, ali možemo početi tako što ćemo ih priznati.“ Kembridžovo „učešće u imperijalizmu i ropstvu je izuzetno složeno“, prema istraživačima u izveštaju, ističući da su „ubedljivi glasovi pozivali na finansijsku reparaciju“, ali i sugerisali da univerzitet razmisli o načinima na koje može „napraviti razliku u zajednicama pogođenim nasleđem porobljavanja“.
Izvor: Novosti
