Creda, 6 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Kultura

Koliko često zvezde padalice „sleću“ na Zemlju

Žurnal
Published: 1. septembar, 2022.
Share
Kiša meteora, (Foto: The New York Times)
SHARE
Kiša meteora, (Foto: The New York Times)

Svake godine milioni kamenih krhotina iz svemira izgore u Zemljinoj atmosferi, mnogi nakratko buknu i pojavljuju se na nebu kao „zvezde padalice“. Ali koliko njih preživi svoje brze padove da udare o tlo? Stene iz svemira koje slete na Zemlju poznate su kao meteoriti. Ogromni udari, poput onog koji je verovatno okončao vladavinu dinosaurusa pre oko 66 miliona godina, izazvan asteroidom ili kometom prečnika oko 10 kilometara, izuzetno su retki. Većina stena koje padaju na Zemlju su veoma sitne, a relativno mali broj njih preživi svoj vatreni pad kroz Zemljinu atmosferu.

Po procenama naučnika manje od 10.000 meteorita sudari sa zemljinom kopnenom ili vodenom pvršinom, što je neznatan broj u poređenju sa Mesecom, koji nema atmosferu i koga pogađaju svemirske stene različitih veličina: oko 11 do 1.100 tona na dnevnom nivou, a to je oko 33.000 sudara svemirskih stena veličine pingpong loptice na godišnjem nivou.

Svemirske stene koje obično završavaju kao meteoriti poznate su kao meteoroidi – mali asteroidi ili najmanji članovi Sunčevog sistema. Veličina im je od jednog metra do zrna prašine prema Američkom meteorskom društvu. „Meteoroidi su uglavnom fragmenti asteroida ili kometa. Međutim, neki od njih mogu biti ostaci odnešeni sa planeta ili meseca. Na primer, postoji više od 300 poznatih meteorita koji su nastali kao delovi Marsa“, navodi Meteorološko društvo. Meteoroidi prolaze kroz Zemljinu atmosferu, sagorevaju od vazdušnog trenja i stvaraju svetlosne trake na nebu. Te vatrene stene koje padaju nazivaju se meteori. Veoma svetao meteor je poznat kao vatrena lopta. Hiljade vatrenih lopti bukte nebom na Zemlji svakog dana, ali većina njih je iznad okeana i nenaseljenih regiona, a većina je maskiran dnevnim svetlom.

Većina otkrivenih meteora na Zemlji dolazi iz meteorskih kiša povezanih sa prašinom koju oslobađaju komete. Meteorske kiše ne proizvode meteorite, jer su meteoriti u takvim kišama krhki da bi preživeli pad na zemlju“, rekao je Gonzalo Tankredi, astronom sa Univerziteta Republike u Montevideu, Urugvaj.

Da bi procenio koliko meteorita uspešno pogodi Zemlju svake godine, Tankredi je analizirao podatke Meteoritskog društva. Od 2007. do 2018. godine, bilo je 95 izveštaja o padu meteorita na Zemlju. Nemoguće je sa sigurnošću znati koliko meteorita padne u okean i potone na dno neotkriveno. Međutim, 29 odsto Zemljine površine je pokriveno kopnom. Urbana područja, u kojima živi oko 55 odsto ljudi, pokrivaju oko 0,44 odsto zemljišta, naveo je Tankredi. „Sve u svemu, on je procenio da verovatno postoji oko 6.100 pada meteorita godišnje na celu Zemlju i oko 1.800 na kopno“, rekao je Tankredi.

Takođe je naveo da se očekuje da svemirske stene široke 10 metara uđu u Zemljinu atmosferu svakih šest do 10 godina. Stena koja je dovoljno velika da izazove eksploziju poput one u Tunguskoj oblasti u Rusiji 1908.godine, događa se svakih 500 godina.

Procenjuje se da će se veliki kosmički udar od stene širine oko jedan kilometar dešavati svakih 300.000 do 500.000 godina, dok bi se sudar poput onog koji je okončao period krede i uništio dinosauruse mogao dogoditi jednom u 100 do 200 miliona godine.

Izvor: RTS

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Poljska će tražiti 1.300 milijardi dolara odštete od Nemačke zbog Drugog svetskog rata
Next Article Pešić: Tu sam da vratimo srpsku košarku na vrh

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Jubilej „Krcka Oraščića“ u Srbiji: Šećerlema za koju se već sto godina traži karta više

Jedna od najlepših baletskih bajki - „Krcko Oraščić“ Petra Iljiča Čajkovskog živi na sceni Narodnog…

By Žurnal

Potraga za razumijevanjem

O knjizi prof. dr Dragana Jakovljevića “Ka demokratskom razumevanju identiteta. Skica nekih temeljnih osmišljavanja moguće…

By Žurnal

Evropski Standardi: Stara Hercegovina

Stara Hercegovina se u savremenim okvirima političkog i društvenog života Crne Gore može posmatrati kao…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoKultura

Kako je izgledao “Zverinjak” kad je otvoren 1936. godine

By Žurnal
DruštvoKulturaNaslovna 2

MCP: Narod i nadležne institucije Crne Gore već dali svoj sud o pitanju crkvene imovine

By Žurnal
Kultura

Mandić: Pisac srpske istorije

By Žurnal
KulturaPolitika

Put dovraga

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?