Piše: P.R.
Profesor međunarodnih odnosa i bezbjednosnih studija na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Dejan Jović ocijenio je da se Hrvatska politikom prema Crnoj Gori izdvojila unutar Evropske unije (EU) do mjere da su, kako navodi, pojedine članice Zagrebu poručile da proširenje nije samo hrvatsko pitanje. On smatra da Hrvatska i dalje može pokušati da blokira evropski put Crne Gore, ali upozorava da takav pristup ima političku cijenu i posljedice.
„Hrvatska se svojom etnoprioritetnom i domovinskoratnom vanjskom politikom prema Crnoj Gori istakla toliko da su joj neke druge zemlje rekle: ‘Samo malo, nije proširenje EU samo vaša stvar, nego i naša’“, naveo je Jović na platformi X.
Dodao je da, prema njegovoj ocjeni, nije riječ samo o nekoliko država, već i o značajnijim članicama EU.
„Dovoljno je pažljivo pratiti izjave raznih ministara vanjskih poslova ovih dana, a i izjave povjerenice za proširenje“, naveo je Jović.
On smatra da Zagreb, dok god u procesu proširenja postoji pravilo jednoglasnosti i mogućnost veta, može pokušati da zaustavi napredovanje neke države kandidata.
Kao što je već rečeno: Hrvatska se svojom etnoprioritetnom i domovinskoratnom vanjskom politikom prema Crnoj Gori istakla toliko da su joj neke druge zemlje rekle: "samo malo, nije proširenje Europske unije samo vaša stvar, nego i naša". To nisu samo ove tri koje navodi ovaj… pic.twitter.com/ZdP0nH57FM
— Dejan Jovic (@DejanFpzg) October 13, 2026
„Hrvatska i dalje može pokušati blokirati, što joj može i uspjeti, sve dok postoji pravilo jednoglasnosti i pravo na veto, ali to ima svoju cijenu i ima posljedice“, poručio je Jović.
Posebno je ukazao na hrvatsku politiku prema Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, navodeći da Zagreb mora odlučiti između različitih pristupa prema susjedima.
„Hrvatska treba odlučiti hoće li voditi politiku onako kako obećava i najavljuje saborska Deklaracija o promovisanju evropskih vrijednosti u jugoistočnoj Evropi iz 2011. ili će slijediti prijedloge i zahtjeve iz dokumenta HAZU-a“, kazao je Jović.
Riječ je o dokumentu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz 2022. godine pod nazivom „Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u EU“, koji je, kako Jović navodi, dostavljen hrvatskom državnom vrhu.
On je ukazao i na ulogu nekadašnjeg predsjednika HAZU-a Zvonka Kusića, koji je bio i ostao posebni savjetnik hrvatskog premijera, ocjenjujući da se dio tada iznesenih zahtjeva može prepoznati u aktuelnoj hrvatskoj vanjskoj politici.
Jović je i ranije upozoravao da bi korišćenje hrvatskog veta u pregovorima sa Crnom Gorom moglo dovesti do diplomatskog pritiska drugih članica EU na Zagreb, posebno ukoliko bilateralna pitanja budu korišćena za usporavanje procesa proširenja
Izvor: RTCG
