Sreda, 18 nov 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Crna Gora među državama sa najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u

Žurnal
Published: 30. septembar, 2026.
Share
Foto: Pixabay
SHARE

Crna Gora je među evropskim državama sa najvećim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u odnosu na 2020. godinu, pokazuju podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Prema projekciji iz aprila 2026. godine, bruto dug opšte države trebalo bi ove godine da iznosi oko 62,4 odsto BDP-a, dok je 2020. godine bio 108,4 odsto.

Podaci predstavljeni na grafikonu, koji se poziva na bazu World Economic Outlook (WEO) MMF-a iz aprila 2026. godine, pokazuju koliko se pozicija Crne Gore promijenila u periodu od šest godina. MMF za 2026. projektuje bruto dug opšte države na 62,44 odsto BDP-a.

To znači da je udio javnog duga u BDP-u, prema tim podacima, niži za gotovo 46 procentnih poena u odnosu na 2020. godinu, odnosno za oko 42 odsto kada se posmatra relativno smanjenje.

Posebno je zanimljivo poređenje koje prikazuje grafikon.

Crna Gora je 2020. godine, sa dugom od 108,4 odsto BDP-a, bila na osmom mjestu među prikazanim evropskim državama sa najvećim udjelom javnog duga. Ispred nje bile su Grčka sa 209,9 odsto, Italija sa 154,4, Portugal sa 134,1, Španija sa 119,2, Francuska sa 114,9, Kipar sa 113,6 i Belgija sa 111,2 odsto.

Na listi za 2026. Crne Gore više nema među prvih 15 država prikazanih na grafikonu. Za ovu godinu najviši projektovani nivo duga imaju Italija sa 138,4 odsto BDP-a, Grčka sa 136,9, Ukrajina sa 122,6, Francuska sa 118,4 i Belgija sa 109,2 odsto.

Crnogorski BDP rastao više od španskog, francuskog, njemačkog, hrvatskog, slovenačkog, srpskog…

Crna Gora je, prema aktuelnoj projekciji MMF-a, na oko 62,4 odsto BDP-a, što je znatno ispod nivoa iz 2020. godine.

Podaci MMF-a pokazuju da je nakon rekordno visokog nivoa iz 2020. godine uslijedilo kontinuirano smanjenje odnosa duga prema BDP-u.

Bruto dug opšte države iznosio je 108,4 odsto BDP-a 2020. godine, 86,2 odsto 2021, a 70,3 odsto 2022. godine. U 2023. godini pao je na 59,6 odsto, dok je za 2024. evidentirano 60,8 odsto. Za 2025. godinu podaci dostupni u novijoj bazi pokazuju 67,1 odsto, dok MMF za 2026. projektuje 62,44 odsto.

Važno je, međutim, razlikovati „nominalni iznos duga“ od njegovog udjela u BDP-u. Pokazatelj prikazan na grafikonu odnosi se na bruto dug opšte države kao procenat BDP-a. Pad ovog odnosa ne znači nužno da je nominalni iznos obaveza države u istom procentu smanjen. Na odnos duga i BDP-a utiču i kretanje ekonomije, inflacija, kurs, budžetski saldo i druge fiskalne okolnosti.

Promjena je posebno vidljiva kada se Crna Gora uporedi sa državama koje su 2020. godine bile na vrhu liste.

Tada je crnogorski javni dug bio iznad nivoa od 100 odsto BDP-a. Prema projekciji za 2026, nalazi se oko nivoa od 62 odsto. Za poređenje, Italija je projektovana na 138,4 odsto, Grčka na 136,9, Francuska na 118,4, Belgija na 109,2, Velika Britanija na 103,6, dok je Španija na 98,2 odsto BDP-a.

Istovremeno, zemlje regiona prikazane na listi imaju različite nivoe javnog duga. Hrvatska je za 2026. projektovana na 56,5 odsto BDP-a, Slovenija na 65,2, dok je Crna Gora na 62,4 odsto.

Izvor: RTCG

TAGGED:WEOBDPekonomijaRTCG
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Morsko dno: riznica biodiverziteta
Next Article Dejan Ilić: Sigurni glasovi

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Aleksandra Vuković ne razumije organizam države

Kritikujući humanističko mirotvornu politiku koja traži  da se ime i sudbina jedne države ne povezuje…

By Žurnal

Vojislav Durmanović: Magovi raskola

Piše: Vojislav Durmanović Jugoslovenske zemlje Bosne i Hercegovine, koje su na svojoj koži i na…

By Žurnal

Strane kompanije u EU: najveći poslodavci po zemljama

poslovnom sektoru članica EU u 2021. je bilo zaposleno 152,4 miliona lica, u tome 129,6…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Simbol odbrane ne samo srbistike nego i lingvistike kao nauke u Crnoj Gori: Stojanović o borbi za srpski jezik, ćirilicu, identitet…

By Žurnal
Drugi pišu

Slobodan Šoja: Bezumni rat bez isteka roka trajanja

By Žurnal
Drugi pišu

Vladimir Đurđević: Ubistvo iz milosrđa – za ili protiv

By Žurnal
Drugi pišu

Slobodan Orlović: Pola veka Ustava SFRJ od 1974 – krivac ili ne

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?