Nedavno objavljena Mrkaljeva knjiga kapitalno je djelo domaće historiografije, studija slučaja područja Gline u vrijeme Drugog svjetskog rata u kojem se autor minucioznom primjenom najboljih praksi povijesne znanosti uvjerljivo obračunava s pokušajima osporavanja i umanjivanja zločina fašizma
Piše: Mario Šimunković
Knjiga Ustaški teror i genocid: primjer Gline i glinskoga kotara 1941.–1942. godine povjesničara Igora Mrkalja predstavlja jedno od najopsežnijih i metodološki najambicioznijih istraživanja dosad objavljenih o ustaškom nasilju na lokalnoj razini tijekom Drugoga svjetskog rata. Nastala na temelju autorove doktorske disertacije, knjiga na gotovo osamsto stranica donosi detaljnu rekonstrukciju procesa uspostave, razvoja i provedbe ustaškog terora i genocida na području Gline i glinskoga kotara od uspostave Nezavisne Države Hrvatske do prve velike krize njezine vlasti tijekom 1942. godine. Premda je prostorno ograničena na područje Banije, njezina važnost daleko nadilazi regionalnu povijest jer autor na jednom lokalnom primjeru analizira mehanizme genocidne politike NDH prema Srbima, Židovima i Romima te način na koji su se odluke donesene na državnoj razini provodile na terenu.
Djelo se temelji na impresivnoj istraživačkoj osnovi. Autor je koristio arhivsko gradivo iz Hrvatskog državnog arhiva, Državnog arhiva u Sisku, Arhiva Jugoslavije, Arhiva Bosne i Hercegovine, i niza drugih arhiva i ustanova. Uz arhivsku građu korištena je bogata objavljena dokumentacija, memoarska literatura, novinski izvori, fotografska građa i svjedočanstva preživjelih. Takva širina izvora omogućila je autoru da događaje promatra iz više perspektiva te da rekonstruira ne samo djelovanje ustaških institucija nego i sudbine pojedinaca, lokalnih zajednica i samih žrtava.
Knjiga je podijeljena u sedam poglavlja koja prate razvoj genocidnog procesa kroz nekoliko jasno određenih faza. Već u uvodnom dijelu autor naglašava da genocid ne promatra kao jednokratan događaj, nego kao proces koji prolazi kroz faze pripreme, eskalacije, kulminacije i nastavka nasilja. Takav pristup proizlazi iz suvremenih teorijskih rasprava o genocidu, osobito radova Lea Kupera, Martina Šoa i drugih autora koji genocid promatraju kao dinamičan društveni proces.
Prvo poglavlje, Uvod, predstavlja teorijsko i metodološko polazište cijele knjige. Autor raspravlja o pojmovima terora, državnog terorizma i genocida te obrazlaže zašto smatra da se zločini počinjeni nad Srbima, Židovima i Romima u NDH mogu definirati kao genocid. Posebnu pozornost posvećuje razvoju pojma genocida od Rafaela Lemkina do Konvencije Ujedinjenih naroda iz 1948. godine. Ujedno definira osnovnu hipotezu rada prema kojoj je ustaški pokret, kao organizacija koja je preuzela vlast u travnju 1941., svoje ideološke ciljeve ostvarivao sustavnom primjenom terora koji je vrlo brzo prerastao u genocid. Uvodno poglavlje važno je i zato što čitatelja upoznaje s konceptom genocidnog procesa koji predstavlja okosnicu cijele knjige. Umjesto da zločine promatra kao izolirane incidente, autor ih analizira kao dio sustavno organizirane politike uništenja.
Drugo poglavlje, Ustaška teroristička organizacija do 10. travnja 1941. – Od Kraljevine Jugoslavije do uspostave vlasti NDH u Glini i glinskom kotaru, posvećeno je razdoblju koje prethodi otvorenom nasilju. Mrkalj analizira nastanak i razvoj ustaškog pokreta od kraja dvadesetih godina do travnja 1941. godine te pokazuje kako su antisrpstvo, politički radikalizam i nasilje bili sastavni dio njegove ideološke jezgre. Autor zatim detaljno prikazuje političke, nacionalne i društvene prilike u Glini i glinskom kotaru tijekom međuratnog razdoblja. Posebna je vrijednost poglavlja što povezuje lokalnu povijest s procesima koji su se odvijali na državnoj i međunarodnoj razini. Time se pokazuje da genocidna politika nije nastala spontano nakon uspostave NDH, nego je imala duboke ideološke korijene i prethodno oblikovane obrasce djelovanja. U završnom dijelu poglavlja prikazuje se uspostava novih vlasti u Glini te formiranje lokalnog represivnog aparata koji su već tijekom proljeća 1941. postali ključni instrument provođenja nasilja.
Treće poglavlje, Proljeće 1941.: Eskalacija genocida, opisuje prijelaz iz političke represije u otvoreni genocid kroz masovno hapšenje u Glini i masakr u Prekopi. Autor detaljno rekonstruira događaje iz svibnja 1941., kada su ustaške vlasti organizirale masovna uhićenja srpskih muškaraca na području Gline. Nakon pritvaranja, mučenja i zlostavljanja uslijedilo je njihovo odvođenje u Prekopu, gdje je izvršen jedan od prvih velikih masakra na području NDH. Mrkalj pokazuje da taj zločin nije bio reakcija na pobunu ili sigurnosnu prijetnju, nego planska akcija usmjerena prema uništenju dijela srpske zajednice. Upravo zato masakr u Prekopi autor interpretira kao važnu prekretnicu u genocidnom procesu. Posebno su vrijedne detaljne rekonstrukcije događaja, identifikacija žrtava i analiza uloge lokalnih dužnosnika koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi zločina.
Četvrto poglavlje, Ljeto 1941.: Kulminacija genocida, predstavlja središnji dio knjige i njezin najopsežniji segment. Autor obrađuje masakr u Banskom Grabovcu, masovne deportacije u gospićki sustav logora, pokolj u pravoslavnoj crkvi u Glini te niz drugih zločina počinjenih tijekom ljeta 1941. godine. Upravo je to razdoblje označeno kao vrhunac genocidnog nasilja na području glinskoga kotara. Mrkalj pokazuje kako se dotadašnje pojedinačne represivne akcije pretvaraju u sustavnu politiku uništenja. Ubojstva, deportacije i masovna hapšenja postaju svakodnevna praksa državnih institucija. Posebno mjesto zauzima analiza pokolja u glinskoj pravoslavnoj crkvi, jednog od najpoznatijih zločina u povijesti NDH. Autor rekonstruira tijek događaja, identificira organizatore i izvršitelje te analizira mjesto tog zločina u širem genocidnom planu. Istodobno pokazuje kako se lokalni događaji uklapaju u širu politiku NDH prema Srbima. Time se glinski pokolj ne promatra kao izolirani incident, nego kao dio sustavno organizirane kampanje nasilja.
Peto poglavlje, Jesen 1941. – Proljeće 1942.: Nastavak genocidnih pohoda, pokazuje da završetak ljeta 1941. nije označio kraj nasilja. Naprotiv, genocidni proces nastavlja se kroz vojne operacije, akcije „čišćenja“ terena i masovne deportacije stanovništva. Autor opisuje kako se metode nasilja postupno mijenjaju. Dok su tijekom proljeća i ljeta dominirali lokalni masakri, sada sve veću ulogu dobivaju koncentracijski logori, osobito jasenovački logorski sustav. Posebno su zanimljive analize odnosa između vojnih operacija i represije nad civilima, kao i prikaz načina na koji su deportacije postale sastavni dio politike uništenja. Mrkalj pokazuje da su masakri i logori bili dijelovi istog procesa te da ih nije moguće promatrati odvojeno. Ovo poglavlje također pruža uvid u svakodnevni život stanovništva koje se našlo između ustaških represivnih mjera i ratnih sukoba na području Banije.
Šesto poglavlje, Ljeto – jesen 1942.: Prva velika kriza vlasti NDH, analizira promjene koje nastupaju nakon jačanja partizanskog pokreta i širenja ustanka. Autor pokazuje kako ustaške vlasti postupno gube kontrolu nad prostorom i kako počinje slabiti njihova moć. Iako represija ne prestaje, njezin intenzitet slabi zbog promijenjenih vojnih okolnosti. Ovo poglavlje važno je jer pokazuje da genocidni proces nije bio linearan niti nepromjenjiv. Njegov intenzitet ovisio je o odnosu snaga na terenu, sposobnosti režima da provodi svoje odluke i razvoju ratne situacije. Time autor uvodi važnu dimenziju koja nadilazi jednostavno nabrajanje zločina i omogućuje razumijevanje šireg povijesnog konteksta.
Sedmo poglavlje, Zaključak, donosi sintezu rezultata istraživanja. Mrkalj potvrđuje da su ustaški teror i genocid na području Gline i glinskoga kotara bili sastavni dio šire politike NDH usmjerene prema uništenju Srba, Židova i Roma. Istodobno pokazuje da je za razumijevanje genocida nužno proučavati lokalne sredine jer upravo one otkrivaju konkretne mehanizme provedbe nasilja. Zaključak povezuje sve prethodne dijelove knjige i potvrđuje osnovnu tezu o sustavnom karakteru ustaških zločina.
Vrijednost ove knjige nije samo u njezinu opsegu, bogatstvu izvora ili detaljnosti analize. Njezin najveći doprinos leži u činjenici da autor sustavno identificira počinitelje zločina i rekonstruira njihovo djelovanje. Upravo se u tome krije jedna od najvećih novosti koje ovo djelo donosi hrvatskoj historiografiji. Nakon Drugoga svjetskog rata, u okviru politike bratstva i jedinstva, naglasak je prvenstveno bio stavljen na žrtve i njihovo stradanje. Nastojalo se graditi društvo pomirenja pa se nije inzistiralo na detaljnom navođenju izvršitelja pojedinačnih zločina. U pravilu su bili istaknuti nalogodavci i vrhovi zločinačke hijerarhije, dok su lokalni počinitelji ostajali skriveni iza formulacija poput „okupator i njegovi pomagači“, „okupator i domaći izdajnici“ ili jednostavno „ustaše“.
Takav pristup imao je svoje razumljive političke i društvene razloge. Naglašavanje identiteta počinitelja moglo je dovesti do trajne stigmatizacije njihove djece, obitelji i lokalnih zajednica. Stoga se čuvalo sjećanje na žrtve, dok se sjećanje na zločince uglavnom potiskivalo. Danas, osamdeset godina nakon događaja, historiografija može pristupiti tom pitanju na drukčiji način. Identificiranje počinitelja više nije sredstvo političkog obračuna, nego važan element znanstvene rekonstrukcije prošlosti. Davanjem identiteta zločincima jasnije se sagledavaju razmjeri zločina i pokazuje da genocid nisu činile apstraktne institucije nego konkretni ljudi.
Zbog toga se može zaključiti da je riječ o knjizi koja je dugo čekala svoga autora. Premda se današnjem čitatelju može učiniti da je objavljena prekasno, prije zapravo nije ni mogla biti napisana na ovakav način. Tek su vremenski odmak, dostupnost izvora i razvoj historiografskih metoda omogućili da se uz žrtve rekonstruiraju i identiteti počinitelja, njihove uloge i odgovornosti. Upravo zato knjiga Igora Mrkalja predstavlja iznimno vrijedno historiografsko djelo koje će dugo ostati nezaobilazna literatura za proučavanje genocida u NDH, povijesti Banije i mehanizama masovnog nasilja u Drugome svjetskom ratu.
Izvor: Prosvjeta.hr
