O položaju hrišćana na Bliskom istoku i teškim uslovima sa kojima se suočavaju usled neprekidnih ratnih sukoba koji stvaraju nestabilnost u širem regionu razgovarali su papa Lav XIV i patrijarh antiohijski i sveg Istoka Jovan X tokom susreta koji su imali juče, u ponedeljak, 14. septembra 2026. godine, u Vatikanu.
Sirija i Liban bili su u središtu razgovora, koji se proširio i na istorijske odnose dveju Crkava, čiji koreni sežu još u apostolsko doba.
Kada je reč o Siriji, patrijarh Jovan X naglasio je da hrišćani već vekovima predstavljaju njen neraskidivi deo, ističući da trenutna situacija zahteva saradnju svih kako bi se unapređivale vrednosti građanskog mira i opšteg dobra. Istovremeno je još jednom pozvao na odbacivanje glasova koji zahtevaju isključivanje ili ograničavanje učešća hrišćana, koji treba da budu smatrani ravnopravnim građanima ove zemlje, sa punim pravima i bez isključivanja.
Govoreći o situaciji u Libanu, rekao je da se mora okončati neprekidna kriza koja ovu zemlju obeležava već više od jedne decenije.
Predstojatelj Antiohijske crkve naglasio je papi Lavu XIV da se svedočenje Apostolske crkve i danas nastavlja na Bliskom istoku, odakle ona upućuje svoju neprolaznu poruku čitavom svetu. Patrijarh Jovan X je takođe istakao da Antiohijska crkva ostaje otvorena za dijalog, predstavljajući most između Istoka i Zapada, kao i između arapskog sveta.
Uz Vatikan u naporima za mir – situacija u Siriji i Libanu
Ranije istog dana patrijarh antiohijski posetio je državnog sekretara Vatikana, kardinala Pjetra Parolina. Njegovo Blaženstvo je potvrdio da Antiohijska crkva stoji uz Apostolski presto u njegovim naporima za uspostavljanje mira i okončanje teških posledica ratova, koji iscrpljuju ljude kroz migracije i raseljavanje.

Njegovo Blaženstvo je to istakao tokom susreta sa kardinalom Pjetrom Parolinom. „Susret je bio prilika za razgovor o opštoj situaciji u regionu i o pitanju migracija, koje predstavlja jedan od najvećih izazova za čoveka i koje je prirodna posledica logike rata i sukoba“, navodi se u saopštenju Antiohijske patrijaršije.
Njegovo Blaženstvo je govorio o pitanju Sirije, sa svim izazovima i zabrinutostima koje ono nosi, naglasivši značaj utvrđivanja vrednosti građanstva i suživota, kao i neophodnost učvršćivanja društvenog mira i jačanja duha učešća i susreta. Potvrdio je da hrišćani predstavljaju suštinski deo sirijskog društvenog tkiva.
Kada je reč o Libanu, Njegovo Blaženstvo je pozdravio odluku Njegove Svetosti pape da svoju prvu posetu inostranstvu učini upravo Bliskom istoku, a posebno Libanu, ističući podršku koju je ta poseta donela Libanu i hrišćanskom prisustvu na Bliskom istoku, kolevci nebeskih poruka.
Njegovo Blaženstvo je naglasio neophodnost vršenja pritiska kako bi se okončali napadi usmereni na čitav Liban, kao što su usmereni i na njegov jug. Takođe je istakao neophodnost pružanja podrške ustavnim institucijama u njihovim nastojanjima da okončaju rat, omoguće povratak teritorija i raseljenih lica i otklone opasnost od unutrašnjih podela, prihvatanjem dijaloga kao načina rešavanja problema.
Kardinal Parolin je, sa svoje strane, poželeo dobrodošlicu Njegovom Blaženstvu. On je pohvalio ulogu Antiohijske crkve, koja oličava vrednosti drevnosti i autentičnosti vere, uz svesnu otvorenost prema drugome u svakom pogledu.
Susret u čijem središtu je bilo hrišćansko prisustvo na Istoku
Patrijarh Jovan X sastao se i sa kardinalom Klaudiom Gudžerotijem, prefektom Dikasterijuma za Istočne crkve. Tokom razgovora istakao je značaj saradnje i solidarnosti Crkava na Bliskom istoku u suočavanju sa svim izazovima, uz otvorenost prema drugome u svakom pogledu.
Njegovo Blaženstvo je to istakao tokom susreta sa prefektom Dikasterijuma za Istočne crkve, kardinalom Gudžerotijem (Claudio Gugerotti). Patrijarh Jovan izrazio je radost zbog susreta sa kardinalom, prefektom Dikasterijuma, kao i sa njegovim sekretarom, Njegovim Visokopreosveštenstvom nadbiskupom Mišelom Džalahom (Michel Jalakh).
Kardinal je Njegovom Blaženstvu predstavio zaposlene u Dikasterijumu, nakon čega su učesnici razmenili reči u kojima su istaknuti dobri odnosi koji povezuju Antiohijsku crkvu i Dikasterijum za Istočne crkve.

Njegovo Blaženstvo je naglasio dobre odnose koji povezuju Crkve i patrijarhe na Istoku. „Susret je bio prilika za predstavljanje aktuelnih pitanja koja se tiču hrišćanskog prisustva na Istoku. Obe strane su istakle dobre odnose koji povezuju dve Crkve, kao i neophodnost jačanja saradnje u svetlu izazova sa kojima se čovek suočava na Istoku“, navodi Antiohijska patrijaršija.
Njegovo Blaženstvo se potom sastao sa kardinalom Mariom Zenarijem (Mario Zenari), bivšim apostolskim nuncijem u Siriji. Kardinal je poželeo dobrodošlicu Njegovom Blaženstvu i delegaciji u njegovoj pratnji. Izrazio je radost zbog susreta sa njim u Rimu, nakon završetka svoje službe u Damasku, koja je trajala 17 godina.
Tokom susreta u Vatikanu, u pratnji Njegovog Blaženstva patrijarha Jovana X bili su: Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolit Francuske, Zapadne i Južne Evrope Ignjatije (Al Huši), Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolit iliopoljski Antonije (Al Suri), arhimandrit Partenije (Al Lati), arhimandrit Meletije (Satahi), jerođakon Ilarion (Bišara) i g. Mišel Nseir.
Izvor: Život crkve
