Ponedeljak, 26 okt 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Reagovanje na ilustraciju u saopštenju NVO CGO „Čiji interes ubrzava izbor rektora?“

Žurnal
Published: 10. septembar, 2026.
Share
Foto: UCG
SHARE

Kao predavačice i predavači angažovani na Studijama roda osjećamo potrebu da reagujemo povodom saopštenja Centra za građansko obrazovanje „Čiji interes ubrzava izbor rektora?“, koje je, prema našem mišljenju, praćeno izrazito spornom i seksistički kodiranom ilustracijom.

Smatramo potpuno legitimnim da se u javnosti preispituju procedure izbora rektora, rad univerzitetskih struktura, institucionalne odluke, kao i interesi različitih aktera. Univerzitet, kao i svaka javna institucija, mora biti otvoren za kritiku i javno preispitivanje. Međutim, kritika javnog djelovanja ne bi smjela biti zamijenjena rodno stereotipnim predstavljanjem pojedinki, niti se profesionalni i akademski autoritet žene smije dovoditi u pitanje vizuelnim obrascima koji sugerišu da ona napreduje zahvaljujući muškoj pomoći, zaštiti ili zaleđini.

Raspisan tender za izgradnju zgrade Filološkog fakulteta UCG u Nikšiću vrijedan 12 miliona eura

Na ilustraciji je prikazana naša koleginica, prof. dr Irena Orović, redovna profesorica Elektrotehničkog fakulteta, naučnica sa značajnom međunarodnom akademskom biografijom i brojnim radovima objavljenim u relevantnim svjetskim časopisima. Njena stručnost, rezultati i akademski put, kao i rad bilo koje druge žene, mogu i treba da budu predmet argumentovane javne procjene. Ono što, međutim, ne bi smjelo biti prihvatljivo jeste da se žena u javnoj i akademskoj sferi predstavlja kroz mizogine obrasce koji njeno profesionalno napredovanje simbolički vezuju za muškarca koji je „gura“ ka vrhu.

Smatramo da nijedna kritika institucionalnog djelovanja ne opravdava pribjegavanje mizoginim stereotipima kojima se dovodi u pitanje sama legitimnost ženskog profesionalnog uspjeha. Takvi obrasci nisu bezazleni niti predstavljaju tek pitanje stila ili satiričnog izraza. Oni reprodukuju duboko ukorijenjenu pretpostavku da žena svoj profesionalni i društveni položaj ne može ostvariti prvenstveno zahvaljujući vlastitim znanju, sposobnostima, radu i rezultatima, već da iza njenog uspjeha mora stajati muškarac koji joj omogućava napredovanje.

Posebno je zabrinjavajuće što ovakav oblik reprezentacije dolazi od organizacije koja se javno pozicionira kao akter zaštite ljudskih prava, ravnopravnosti i demokratskih vrijednosti. Upravo bi organizacije koje djeluju u toj oblasti morale pokazivati viši nivo svijesti o načinu na koji se rodni stereotipi proizvode i reprodukuju kroz jezik, sliku i javni diskurs.

Ne može se vjerodostojno zagovarati ravnopravnost, a istovremeno posezati za obrascima predstavljanja koji ženu svode na figuru čiji se profesionalni uspon objašnjava muškim uticajem. Problem ove ilustracije zato nije samo u načinu na koji je predstavljena jedna žena. Problem je širi: njome se reprodukuje kulturni obrazac prema kojem je ženski uspjeh sumnjiv sve dok se ne objasni muškim autoritetom ili uticajem, dok se kod muškaraca profesionalni uspon daleko češće podrazumijeva kao rezultat sposobnosti, ambicije, rada ili institucionalne moći.

Upravo takva asimetrija predstavlja jedan od mehanizama reprodukovanja rodne diskriminacije u javnom diskursu. Kada se profesionalni uspjeh žene predstavlja kao posljedica muške podrške ili zaštite, ne dovodi se u pitanje samo konkretna žena, već se podriva princip prema kojem žene, jednako kao i muškarci, imaju pravo da njihov profesionalni autoritet bude vrednovan na osnovu njihovog znanja, rada, kompetencija i rezultata.

Istorijski uspjeh za crnogorsku nauku: UCG koordinira projektom uspostavljanja Centra izvrsnosti vrijednim 30 miliona eura

Smatramo da borba za transparentnost institucija ne može biti izgovor za reprodukovanje seksizma. Kritika mora biti usmjerena na odluke, procedure, politike i argumente, a ne na rodno kodirano omalovažavanje pojedinki. Sloboda izražavanja i pravo na kritiku javnih institucija podrazumijevaju i odgovornost za poruke koje se javnim djelovanjem šalju, naročito kada dolaze od organizacija koje se zalažu za zaštitu ljudskih prava i ravnopravnost.

Od organizacije kakva je NVO CGO očekujemo da prepozna težinu poruke koju je ovakvim vizuelnim rješenjem poslala i da preuzme odgovornost za standarde javne komunikacije koje sama zastupa.

Ovu ilustraciju stoga smatramo seksističkom, mizoginom i nedostojnom organizacije koja pretenduje da javno govori u ime ljudskih prava, ravnopravnosti i demokratskih vrijednosti.

Izvor: UCG

TAGGED:Irena OrovićuniverzitetUCGCrna Gora
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Mitropolit Teodosije: U toku je genocid nad Ukrajinskom pravoslavnom crkvom
Next Article Verner Hercog: Povratak velikog filmskog ekscentrika

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Giljermo Del Toro: Frankeštajn je zlikovac koji u sebi nosi čistotu

Piše: Hana Strong Giljermo del Toro je još u detinjstvu bio opčinjen Frankenštajnom Meri Šeli. Priča o…

By Žurnal

Spajić da se izvini zbog Milatovića

Piše: Redakcija Kada je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u oktobru tokom Samita Brdo Brijuni u…

By Žurnal

Ilja Muslin: Koreni mita o Kini kao Americi Dalekog istoka

Piše: Ilja Muslin U Evropi je malo poznato da su generacije američkih političara i intelektualaca…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Dušan Pavlović: Berlinska deklaracija – ideje i posledice

By Žurnal
Drugi pišuPreporuka urednika

Danijel S. Milo: Stidim se onoga što moja zemlja, Izrael, radi

By Žurnal
Drugi pišu

Pohvala zavičaju i jednoj knjizi: Zapis o hronici „Sjaj vremena i istorije“ Mihaila Mikana Perovića

By Žurnal
Drugi pišu

Ekonomske lekcije iz književnosti: Oportunitetni trošak kod Selenića, PIK obveznice kod Milovana Glišića i terminsko tržište kod Šekspira

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?