Piše: Marijana Miljić Bjelovuk
Neprocjenjivo epigrafsko blago i vijekovima stari ćirilički natpisi sa područja Livanjskog polja sakupljeni su u obimnoj knjizi „Ćirilički spomenici Livna“, kapitalnom dvojezičnom izdanju koje su objavili Zadužbina „Knez Miroslav Humski“ i „Udruženja Ognjena Marija Livanjska“.
Ovo djelo, čiji su autori Goran Komar, Siniša Šolak i Miloš Damnjanović nastalo je nakon višegodišnjih terenskih istraživanja i donosi stotine raščitanih natpisa, dragocjen pregled istorije livanjskih rodova, kao i izuzetne nalaze poput epitafa iz 1522. godine.
Knjiga „Ćirilički spomenici Livna“, koja je objavljena kao četvrto izdanje u sklopu zapažene edicije „Tropolje i Zapadne strane“, prostire se na više od 300 stranica, a autori naglašavaju da je poseban pečat knjizi dao upravo Damnjanović, koji je vrsni poznavalac prošlosti tog kraja, obogativši je dragocjenim pregledom istorije livanjskih rodova.
Natpisi iz 1522. godine
Autori ovog djela posebnu pažnju posvetili su srpskom pravoslavnom groblju u selu Zastinje, koje predstavlja cjelinu od neprocjenjivog značaja za istoriju i kulturu Srba u ovom dijelu BiH. Na ovom groblju nalazi se veliki broj epitafa iz 18. vijeka, koje je ranije izučavao i predstavio Stipo Manđeralo.
– Sa Manđeralom smo sve vrijeme imali odličnu saradnju i na istaknutim mjestima u knjizi izrazili duboku zahvalnost. Razlika u postupku prezentovanja natpisa sastoji se u tome što smo mi priložili fotografije, dok je Manđeralo uradio urednu transliteraciju – naveo je Komar.
Veliku radost, navodi, izazvalo je pronalaženje natpisa popa Ilije i njegove snahe iz 1522. godine.
– Ovaj srpski natpis pripada malom fundusu najranijih ćiriličkih epitafa koji su nam dospjeli iz 16. vijeka, a nalazi se u samom vrhu grupe tekstova isklesanih na krsnim spomenicima manjih dimenzija iz perioda koji se naslanja na epohu stećaka. Važnost ovog spomenika izuzetno je velika – naglašava Komar.
Istraživačke aktivnosti na stvaranju ove knjige, naglašava on, započete su još 2016. godine.
– Sva izdanja u okviru edicije „Tropolje i Zapadne strane“ su luksuzna, u tvrdom povezu, na kvalitetnoj hartiji i dvojezična, na srpskom i engleskom jeziku. Ogromna zasluga za ovu ediciju pripada Siniši Šolaku, koji izuzetnom energijom i zalaganjem vodi projekte ka završetku – kazao je Komar.
Veliko bogatstvo
Naglašava i da je kulturna ostavština srpskog naroda u ovom dijelu središnje balkanske zemlje veliko bogatstvo za sve njene sastavnice.
– Takođe, na temelju uvida u arhivsku građu i literaturu, pouzdano svjedočim da je stepen tolerancije i saradnje među vjerama na tom prostoru u prošlosti bio neuporedivo veći nego što ga je donio prelomni 20. vijek – poručio je Komar, koji nije krio radost što im je pružena prilika da objave i četvrtu knjigu.
Naglasio je da naročitu zahvalnost duguju Zadužbini „Knez Miroslav Humski“, naglašavajući da je to najmanje zbog materijalnih sredstava, a najviše zbog velikog mosta saradnje koji je sagrađen tokom realizacije ovog projekta.
– Dao Bog da i mnogo bogatiji od nas usmjere pogled ka ovoj opustošenoj zemlji i kulturi koja predstavlja dragocjenost za cijelu Evropu – zaključio je Komar.
Kultura pisma
Šolak naglašava da projekat „Tropolje i Zapadne strane“ ima za cilj dokazivanje prostorno-fizičkog kontinuiteta ćiriličkog pisma i pismenosti.
– To je jedino izvodljivi terenskim radom i prikupljanjem izvora prvog reda. Tropolje je u kasnom srednjem vijeku bio naziv za Glamočko, Livanjsko i Duvanjsko polje (Duvno je bilo prestonica). Zapadne strane su zapadnije (Drvar, Grahovo, Petrovac…….). Suština je da se fizički dokaže prisustvo ćirilice i mimo Istočne Hercegovine, to jest mnogo zapadnije. Za ovih devet godina kako se ovim bavimo izgrađena je i struktura (mreža saradnika) koja daje rezultate, a imamo i naznake institucionalizacije jer rezultati postaju prepoznatljivi – kazao je Šolak, koji je i predsjednik Udruženja „Tropolje i Zapadne strane“.
Naglasio je da sarađuju sa Filološkim fakultetom u Banjaluci, Maticom srpskom iz Novog Sada, ali i sa domicilnim stanovništvom koje je neophodno za nalaženje lokacija to jeste spomenika sa natpisima.
– Zadnje je objavljeno izdanje „Ćirilički spomenici Livna“ i smatramo da svi nalazi daju značajan doprinos u prikazivanju kulture pisma na ovim prostorima – zaključio je Šolak.
Izvor: Glas Srpske
