Piše: Želimir Brala
Nasuprot predviđanjima u prvom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu više glasova je osvojio Bolsonaro. Aktualni predsjednik Lula je u teškoj poziciji jer je preostalih deset kandidata s desne strane biračkog spektra. Ni tradicija mu ne ide u prilog: od redemokratizacije zemlje nikada za predsjednika nije izabran kandidat koji je u prvom krugu bio drugi.
Premda su sve ankete mjesecima jednoglasno predviđale dva kruga izbora za predsjednika Brazila te da će u nedjelju 4. listopada veći broj glasova osvojiti kandidat i sadašnji predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, a da će glavni suparnik, senator Flavio Bolsonaro završiti na drugom mjestu, to se nije i ostvarilo.
Nasuprot predviđanjima, Bolsonaro je osvojio 47,03 posto glasova, a Lula 45,16 posto. U glasovima, oko 56 milijuna birača upisalo je na elektroničkoj biračkoj kutiji brojku 22 koja označava Bolsonarovo ime. Drugih približno 54 milijuna utipkalo je Lulin broj 13. Razlika od samo oko dva milijuna glasova od ukupno 125 milijuna birača koji su izašli na izbore upućuje na silnu podijeljenost brazilskog biračkog tijela. Na trećem je mjestu, od ukupno 12 predsjedničkih kandidata, završio autor sedamdesetak knjiga, uglavnom o samopomoći, “književnik Augusto Cury” (tako se službeno predstavlja), s 2,89 posto. Svi ostali osvojili su još manje glasova.
U skladu s ustavnim odredbama, drugi će krug biti održan posljednje nedjelje u listopadu. Predsjednik republike postat će onaj tko tada osvoji više glasova. Četverogodišnju dužnost preuzet će 5. siječnja 2027. Istovremeno su održani izbori i za Kongres te za zakonodavne skupštine 27 saveznih država i Saveznog distrikta Brazilija. Birali su se i guverneri svih 27 federalnih jedinica.
„Lubarda/Sao Paulo“ – Film crnogorske produkcije, sniman u Brazilu, montira se u Pragu
Izbori su protekli glatko, bez većih problema. Rezultati su stigli ubrzo nakon zatvaranja birališta, zahvaljujući elektroničkom glasanju i obradi glasova. U Zastupničkom domu Kongresa izabrano je 513 novih zastupnika, glasovima pretvorenima u mandate proporcionalnom D’Hondtovom metodom,. Oni će mandat početi konzumirati 1. veljače iduće godine. I ovdje se pokazuje da je bolsonarizam u naletu. Liberalna stranka (Partido Liberal, PL) obitelji Bolsonaro ima 121 zastupnika, čak 23 više nego što ih ima sada. Stranka radnika (Partido dos Trabalhadores, PT) predsjednika Lule izabrala je pet zastupnika više nego što ih ima sada. Imat će dakle 70 mandata.
Brazilski izborni sistem dovodi do velike šarolikosti stranaka u predstavničkim tijelima. U novom mandatu u Zastupničkom domu bit će dvadeset stranaka (sad su 22). Upravo zbog takve raspršenosti težina vladanja i kontrola zakonodavnog procesa prenosi se na Senat. U njega su izabrane dvije trećine senatora na mandat od osam godina. PT je ostao na svojih devet mandata, dok je PL dobio čak 13 mjesta više, što znači da će odsad imati 28 senatora od ukupno njih 81. Među njima je i bivša prva dama Mišel Bolsonaro, izabrana u Saveznom distriktu s rekordnim brojem glasova, premda do sada nije bila u politici – birali su je očito na simboličnoj razini, kao suprugu zatvorenika Jaira.
U prvom je krugu izabrano i 20 od 27 guvernera. Pet bolsonarističkih guvernera vladat će u saveznim državama Paraná, Rio Grande do Sul, Rondônia, Roraima i Santa Katarina. Lulinom PT-u uspjelo je izabrati tri guvernera na Sjeveroistoku zemlje, regiji gdje PT tradicionalno ima uporište, u saveznim državama Bahia, Ceara i Piaui. I njima počinje teći mandat s početkom iduće godine. PL je do sada imao dva guvernera, a PT četiri.
Kakve su Luline perspektive da pobijedi u drugom krugu? Veoma slabe. Svih deset ostalih predsjedničkih kandidata dolazi s desne strane tradicionalne političke desnice, tako da će za Lulu u drugom krugu glasati samo oni tradicionalni desničari koji se boje bolsonarističkog cunamija i nepredvidivih posljedica koje može izazvati Bolsonarova ekstremna desnica. Lulina je šansa, ili točnije rečeno nada, da će uspjeti motivirati birače između onih rekordnih 33,5 milijuna birača koji se u nedjelju nisu pojavili na biralištima, premda je izlazak na izbore obavezan. No prekršajna kazna od samo oko pola eura i, ako se ta globa ne plati, nedostupnost obnavljanja vozačke dozvole ili osobne iskaznice te zabrana javljanja na državne natječaje i tendere, više služi svrsi da se poboljša ažurnost biračkoga spiska negoli da nekoga potakne na izlazak na izbore.
Ni tradicija ne ide Luli u prilog. Od redemokratizacije zemlje prije 41 godine, nijedan kandidat koji je u prvom krugu završio na drugom mjestu nije u konačnici pobijedio i postao predsjednik.
Izvor: Portal Novosti
