?
Nekadašnja Evropska ekonomska zajednica je predstavljala zajedničku carinsku zonu zapadnoevropskih zemalja. Savremena Evropska unija pored višeg stepena ekonomske integracije, predstavlja i politički blok. Upravo zbog toga uslovi za pristupanje EU nisu isključivo administrativne i ekonomske prirode, već i političke. Možemo konstatovati da Rumunija i Bugarska (poslednja naročito) nisu bile spremne za ulazak u EU 2007. godine, ali je njihov ulazak u blok imao geopolitički smisao – onemogućavanje vraćanja Rusije na Balkan. Rumunija i Bugarska su tu služile kao spoljna granica evroatlantskog kordona prema Rusiji (koja se tada ubrzano ekonomski razvijala i širila svoj politički uticaj).
Nakon toga, Rumunija i Bugarska su godinama držane van Šengenske zone i nisu mogle da ostvare sva prava kao ostale članice EU. Znamo da je i za Srbiju uslov „normalizacija odnosa sa Kosovom*“, to jest indirektno priznanje nezavisnosti Kosova*, to je očito takođe politički rezon Brisela (i Vašingtona).
Crna Gora nema velikih teritorijalnih problema (ako izuzmemo Prevlaku) i to nije razlog za njeno nenapredovanje ka EU. Ona je takođe primljena u NATO 2017. godine, sa prostim razlogom da se od domašaja Ruske Federacije, koja je u tom trenutku već vojno prisutna u Ukrajini i Siriji, izoluje Srbija. Međutim, EU je do tog trenutka istrošila svoj potencijal za širenje na datoj etapi.
Političke i ekonomske nesuglasice bile su dominantna tema unutar zapadnoevropskih država članica, tema širenja EU postala je veoma nepopularna među biračima najrazvijenijih država bloka. Primanje Crne Gore, takođe je povezano sa celokupnim prostorom Zapadnog Balkana. Kako primiti Crnu Goru, a ne i Albaniju i Severnu Makedoniiju? A kako primiti Albaniju i Severnu Makedoniju bez rešenja kosovskog pitanja i bez integracije ključne države za region Zapadnog Balkana – Srbije?
Problemi korupcije i manjka demokratije u Crnoj Gori su jasni i njenim građanima i evropskim zvaničnicima, ali to nije sprečilo elite zapadnih država da podrže njeno članstvo u NATO, koji se formalno takođe zalaže za vladavinu prava i demokratiju.
Primarna prepreka za crnogorske evrointegracije jeste nepovoljna politička situacija u regionu Zapadnog Balkana i nespremnost zapadnoevropskih članica EU na širenje granica bloka. Sve ostalo su formalnosti, koje, kao što smo videli u slučaju Bugarske, nose manji značaj od političke volje Brisela.
Aleksandar Đokić
