Svake godine, baš u ovo vrijeme, Svjetska banka objavljuje svoju Duing biznis listu u kojoj 190 zemalja svijeta rangira po uslovima lakoće poslovanja. Ove godine liste neće biti, jer je nezavisna istraga utvrdila da je rukovodstvo Svjetske banke pritiskalo svoje zaposlene da namještaju rezultate u korist nekih zemalja. Zbog friziranja poništene su dvije liste: Duing biznis 2018 i Duing biznis 2020. Na obje liste Srbija je bila visoko rangirana i na obje je zauzela je 44. poziciju.
Na listi Duing biznis 2018, objavljenoj u septembru 2017. godine, Srbija je bila bolje rangirana čak i od Kine, koja je zauzela 78. mjesto na listi. Te godine, po jednom pokazatelju, na primjer, brzini izdavanja građevinskih dozvola, Srbija je ušla u 10 najboljih ekonomija na svijetu.
Na listi Duing biznis 2020 Srbija je bila najbolje ocijenjena ekonomija regiona. Iza nas ostale su Slovačka, Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, ali i Belgija, Luksemburg i Italija.
Međutim, dobre ocjene na oba ova kontrolna iz reformi više ne važe. Profesor je baš ove ocjene poništio zbog namještaljki.
Ali, šta je zapravo Duing biznis lista? Pokušaj Svjetske banke da 190 potpuno različitih svjetskih ekonomija rangira po nekoliko istih kriterijuma kojima se mjeri lakoća poslovanja. Poput započinjanja biznisa, brzine izdavanja građevinskih dozvola, procedura za pokretanje stečaja, poreza, priključka na struju.
Njen idejni tvorac je ekonomista Simeon Đankov, a vremenom je ova lista postala neka vrsta promocije ekonomskih odlikaša stranim investitorima. Postala je važan dokument koji je u velikoj mjeri uticao i na svjetske tokove kapitala, jer je svaki investitor, prije nego što odluči u koju zemlju će uložiti svoj novac, gledao u ovu listu kao u Sveto pismo. Ali je u listu kao u Sveto pismo gledala svaka vlast, pa i naša, jer je lista bila mjerilo reformi.
Prije Duing biznis ere
I Srbija i svijet prvi put su za ovu listu čuli 2003. godine. Tada je objavljena lista Duing biznis 2004. Nije pretjerano reći da je Srbija tada bila među ekonomskim ponavljačima. U tom dokumentu naša zemlja se navodi kao negativan primjer kada je o započinjanju posla riječ, jer se na otvaranje biznisa čeka 44 dana, a privrednici idu na 10 šaltera u 10 različitih državnih institucija. Kao jedna od kritika tadašnjim kreatorima ekonomske politike navodi se nepostojanje jedinstvenog privrednog registra.
Svjetska banka čak iznosi konkretnu računicu: za osnivanje privrednog registra u Srbiji neophodno je 1,5 miliona dolara, godišnji rashodi iznosili bi 1,1 miliona dolara, ali bi godišnji prihodi od osnivanja kompanija mogli da dostignu 1,8 miliona dolara. Kakav uticaj na ekonomsku politiku u Srbiji je imala ova lista svjedoči i podatak da je godinu dana kasnije, 2004. godine, osnovana Agencija za privredne registre (APR). Njeno osnivanje jednim dijelom finansirala je i Svjetska banka. Možda većina srpskih malih privrednika ne zna šta je Duing biznis lista, ali sasvim sigurno zna da danas sa osnivačkim kapitalom od samo 50 dinara, na jednom šalteru i za svega nekoliko dana, može da osnuje firmu.
Ali, šta je onda ovu listu toliko kompromitovalo da danas gotovo da ne postoji niko na svijetu ko bi mogao da je brani? Ne brani je ni njen idejni tvorac Simeon Đankov, koji više ne radi u Svjetskoj banci. Ali je ne brani čak ni sama Svjetska banka.
Sagovornici „Oko magazina“ kažu da su za problem sa listom saznali još u ljeto prošle godine, kada je, zbog toga što su u ovaj slučaj bili uključeni i neki bivši i sadašnji zaposleni u Svjetskoj banci, pokrenuta nezavisna istraga. Ona je pokazala da je Kristalina Georgijeva, aktuelna predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a tadašnja potpredsjednica Svjetske banke, odigrala ključnu ulogu u namještanju rezultata u korist nekih zemalja.
Georgijeva je, inače, poznata ekonomistkinja iz Bugarske, koja je pre MMF-a i Svjetske banke radila i u Evropskoj komisiji.
Faktor Kina
I tu dolazimo do ključnih razloga zašto je ova lista oborena. Svi počinju i završavaju se sa Kinom.
Ova zemlja je treći po veličini akcionar Svjetske banke, što znači da je izdvajala više novca za njeno finasiranje. Ali svjetska ekonomija broj dva nikada nije stigla u top 10 ekonomija na listi Svjetske banke. Kina je uvijek bila negdje na polovini tabele. Kineski državni zvaničnici nisu krili da su nezadovoljni lošim ocjenama. Te 2017. godine na račun banke trebalo da legne redovna kineska uplata za finansiranje ove institucije. A ispred Kine na listi bile su i Ruanda i Sjeverna Makedonija i Gruzija, ali i Srbija.
Tokom 2017. godine kineski državni zvaničnici nekoliko puta su se sastajali sa menadžmentom Svjetske banke i uoči objavljivanja liste počeli da se raspituju o svom plasmanu. Transkripti i-mejl prepiske iz septembra 2017. godine pokazuju da je tadašnji predsjednik Svjetske banke Džim Jong Kim upitao svoje zaposlene gdje je Kina na tabeli.
Odgovorio mu je neimenovani službenik Svjetske banke: „Još ne znamo za koliko pozicija će Kina pasti na listi“. A onda je sa predsjednikovog mejla otišla poruka sljedeće sadržine: „Dođe mi da plačem“.
U transkriptima koje je objavila Svjetska banka, kao rezultat nezavisne istrage, navodi se da je 16. oktobra 2017. godine lista Duing biznis 2018 bila spremna za objavljivanje. Na toj listi, koja nikada nije ugledala svjetlost dana, Kina je bila na 85. poziciji od ukupno 190 zemalja svijeta. Što je bio pad za sedam mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Kristalina Georgijeva sazvala je hitan sastanak. „Promijenite modele, promijenite metodologiju“, sugerisala je Georgijeva svom timu. Nekoliko dana kasnije, metodologija je promijenjena. Kina je na listi skočila za sedam mjesta.
„Odlično ste obavili posao“, odgovorio je Simeon Đankov svojim kolegama.
Srbija i kineski voz
Nije poznato da li je te 2017. godine promjena metodologije išla i u našu korist i da li je Srbija, šlepajući se na kineski voz, zbog toga bila bolje ocijenjena. Nagli skok na listi od čak 30 mjesta Srbija je imala 2015. godine. Tada je, takođe, bila promijenjena metodologija. Ali ta lista nije oborena. Ono što se zvanično zna jeste da nezavisna istraga u slučaju naše zemlje nije primijetila neregularnosti. One se, osim Kine, odnose samo na Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Azerbejdžan. I zbog ovih zemalja je, na primjer, oborena lista Duing biznis 2020.
Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta, za „Oko magazin“ kaže da je način na koji je Svjetska banka pravila ovu listu udžbenički primjer definicije sukoba interesa.
„Imate Svjetsku banku koja, sa jedne strane, meri kvalitet poslovanja u državama i rangira ih, i tu istu Svjetku banku koja daje kredite zemljama u razvoju da napreduju na toj listi“, kaže Altiparmakov i dodaje da bi to bilo isto kao kada bi profesor matematike đacima u školi rekao da će biti kontrolni na kojima će se ocjenjivati samo množenje dvocifrenih brojeva, „a zemlje koje uzimaju kredite, pritom, dobijaju dodatnu pomoć da znaju koji tačno dvocifreni brojevi će biti na testu“.
On kaže da je nobelovac Pol Romer, koji je takođe radio u Svjetskoj banci, još ranije uočio nepravilnosti na slučaju Čilea:
„Tu je Svjetska banka namještala rezultate u korist desničarske vlade, naspram lijeve opcije. I ništa se nije desilo. Slučaj se završio tako što je Pol Romer napustio Svjetsku banku. Ali ne morate da budete ni nobelovac Pol Romer ni da imate doktorat iz ekonomije, dovoljan je samo pogled na listu da vidite da se radi o paralelnom univerzumu“.
Paralelni univerzum
U paralelnom univerzumu Svjetske banke Sjeverna Makedonija bila je bolje ocijenjena od Japana, a Bugarska, iz koje dolazi Kristalina Georgijeva, bila je bolje rangirana od Luksemburga. U prvih deset zemalja vrlo često je bila Gruzija, a nisu bila Njemačka, Japan, Švajcarska.
„Sve zemlje na Balkanu su na toj listi bile daleko efikasnije u sprovođenju ugovora nego Kanada“, kaže Altiparmakov. „Ako pogledate tu listu mogli biste da pomislite da su uslovi poslovanja u Ruandi isti kao u Švajcarskoj. Zemlje nisu imale izbora, jer ako nisu htjele da prihvate tu igru i ako bi pale na toj listi, to bi bilo negativno percipirano u javnosti. Za Kinu je to manji problem, jer investitori svakako dolaze, ali za zemlje poput Srbije, koje su bile prinuđene da uzimaju skupe kredite, skandal je mnogo veći“.
Ipak, najveći problem ove liste je što se najveći fokus uvek stavljao na međunarodna poređenja. A najbitniji je bio trend, odnosno da li jedna zemlja iz godine u godinu napreduje. U poređenju sa sobom, ne sa drugima.
Svetozar Tanasković, docent na Ekonomskom fakultetu, kaže za „Oko magazin“ da mi volimo da vidimo koji smo na tabeli, kao u sportu:
„A vi na toj listi možete da napredujete ako su druge zemlje nazadovale. Važno je da se se na listi vidi pomak u reformama pojedinačne zemlje, a ne u odnosu na druge“.
Da bi na redovnom godišnjem testiranju bolje prošle, mnoge vlade širom svijeta su osnivale radne grupe koje su se time bavile, među njima i Srbija. Napravili smo Radnu grupu, čiji su članovi bili predstavnici izvršne vlasti i NALED-a (Nacionalne asocijacije za lokalni ekonomski razvoj). Iz godine u godnu Srbija je donosila akcione planove za unapređenje pozicije na ovoj listi. I zaista je na listi napredovala.
Čije su lovorike
Ostalo je zabilježeno i kako se premijerka Ana Brnabić početkom novembra 2017. godine, na konferenciji povodom predstavljanja izvještaja Duing biznis 2018, zahvalila NALED-u na postignutom uspjehu. Premijerka je inače iz ove nevladine organizacije 2016. godine došla u Vladu Srbije, kao ministarka državne uprave i lokalne samouprave.
Kamere su tada takođe zabilježile kako je ministarka građevinarstva Zorana Mihajlović zatresla glavom, ponovila: „NALED?!“ I prevrnula očima. Kako je kasnije objasnila, smatrala je da je za ovaj uspjeh zaslužno Ministarstvo saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture, na čijem je čelu tada bila.
„Problem je ako gađate samo ciljane mjere koje se vide u Duing biznis listi, a ne idete na reformu cijelog sistema, onda nema sveobuhvatnog napretka“, kaže Svetozar Tanasković, docent Ekonomskog fakulteta.
Međutim, ne tako davne 2009. godine Srbija je po brzini izdavanja građevinskih dozvola bila među 10 najgorih na svijetu. Na dozvolu se čekalo do 279 dana. Tada nismo imali ni radnu grupu ni pomoć civilnog sektora u njoj, ali je, na primjer, ekonomista Miroslav Zdravković na portalu „Makroekonomija“ napisao tekst u kome taksativno navodi koje ciljane mjere Srbija treba da preduzeme da bi za samo godinu dana sa 94. mesta na listi skočila na 42. poziciju. Konretno, na primjer, on sugeriše da bi broj procedura za otvaranje biznisa trebalo smanjiti sa 11 na osam, vrijeme potrebno za prijavu i plaćanje poreza sa 279 na 150 radnih sati i još niz drugih mjera.
„Ovo bi trebalo da bude najbitnija igrica za naše političare“, napisao je tada Zdravković.
Ovu igricu naši političari igrali su 10 godina i na posljednjoj listi stigli na 44. poziciju. A onda je Svjetska banka igricu ukinula.
Glavno pitanje
„Lista Duing biznis zaslužuje da umre“, naslov je teksta koji je prije nekoliko dana objavila njujorška agencija „Blumberg“. Vašintonski Hil smatra da ova lista mora da preživi, jer je dala najveći doprinos globalnom razvoju od 2003. godine do danas.
Kada je, poslije Drugog svjetskog rata, osnovana Svjetska banka njena osnovna svrha bila je razvoj nerazvijenih, smanjenje siromaštva i nejednakosti. Između ostalog, finansirala je izgadnju puteva i pruga. Kredite za reforme Svjetska banka je u svoju ponudu uvela prije nekoliko decenija. Stara Jugoslavija koristila je neke od njih. Ali, da li je Duing biznis lista postala važnija od banke koja ju je stvorila? I da li je nešto u politici banke promijenila? Da li je Svjetska banka počela više da nudi kredite za reforme umjesto infrastrukturnih kredita?
Zbog skandala sa listom, na nedavno održanom redovnom godišnjem sastanku MMF-a i Svjetske banke tražila se ostavka Kristaline Georgijeve. „Ja sam samo svojim zaposlenima rekla da nekoliko puta provjere sve brojke“, pravdala se Georgijeva. Bord direktora MMF-a stao je iza svoje šefice i saopštio da u nju ima puno povjerenje.
Školskim rječnikom rečeno, ocjena nije mjerilo znanja, ali su poništeni baš oni kontrolni u kojima je Srbija bila bolje rangirana i od Italije i od Luksemburga i od Kine.
MMF u svom posljednjem saopštenju sugeriše Srbiji da nastavi sa reformama javnih preduzeća i vladavinom prava, da stvara efikasnije sudstvo i smanji korupciju. Međutim, glavno pitanje je – hoće li Vlada Srbije savladati gradivo, ako kontrolni nije za ocjenu?
I profesori ponekad padaju na testu. Zato Svjetska banka više ne ocjenjuje.
Anica Telesković
Izvor: OKO (RTS)
