Borce za ljudska prava i advokate žrtava zaprepastila je odluka glavnog tužioca Međunarodnog suda da nastavi istrage o zločinima talibana, ali ne i o američkim zločinima.
Sagovornici Dojče velea (DW) kažu da je to izrugivanje pravdi.
Najava glavnog tužioca Karima Kana da će Međunarodni krivični sud (MKK) sa sjedištem u Hagu ponovo otvoriti istrage o navodnim ratnim zločinima u Avganistanu obradovala je mnoge aktiviste za ljudska prava, par sedmica nakon što su radikalni talibani preuzeli vlast u toj zemlji.
Do sada su istrage MKK obuhvatale zločine na teritoriji Avganistana počinjene od maja 2003. do danas, kao i druge zločine povezane sa američkim „ratom protiv terorizma“ od jula 2002. do danas.
Među osumnjičenima za teške zločine su talibani i druge islamističke grupe, ali i regularne avganistanska i američka vojska, međunarodne trupe kao i CIA zbog zloglasnih tajnih zatvora u Litvaniji, Rumuniji i Poljskoj gdje su držani i mučeni navodni teroristi.
Ipak, britanski pravnik Kan je precizirao da će ponovo otvoriti istrage o „zločinima navodno počinjenim od strane talibana i Islamske države Horasana“, dok će „smanjiti prioritet“ ostalim istragama.
Mnoge je razljutila najava da će američki potencijalni zločini biti maltene zaboravljeni.
Opasna selektivnost
„Zapanjujuće je da se naprosto dignu ruke posle tolikih godina borbe da se američke snage uključe u ovu računicu (istrage o ratnim zločinima)“, kaže za DV Patriša Grosman iz Hjuman rajts voča.
„Ovo je jednostran i selektivan izbor onih koji zaslužuju pravdu i strašno je kad to radi sud“, nastavlja ona u razgovoru za DV.
„Ta selektivnost je ekstremno opasna, pretpostavka da su neke žrtve pogodnije od drugih i da zaslužuju bolji tretman. To je pogrešno i bila sam šokirana.“
Međunarodna federacija za ljudska prava je saopštila da MKK „ne bi trebalo da isključuje druge grupe žrtava ili zločina“ koji spadaju u njegovu nadležnost.
Rakel Vaskez Ljorente, stalna predstavnica te organizacije pri MKK, zahtijevala je da tužilac „bez odlaganja obezbijedi da se dosljedno sprovode i druge otvorene istrage“.
Advokatica Ketrin Galaher bila je šokirana Kanovom odlukom.
Ona zastupa trojicu bivših zatočenika u Gvantanamu, američkom mučilištu na teritoriji Kube.
„Dozvoljavati moćnoj državi da se izvuče sa dugogodišnjim mučenjem tolikih ljudi na više kontinenata doprinosi opštoj nekažnjivosti“, napisala je ona na Tviteru.
Potez glavnog tužioca MKK čudi tim više što je njegova prethodnica Fatu Bensuda prošla kroz pakao kako bi uopšte uspjela da pokrene istrage američkih zločina, žaleći se na prvobitnu odluku suda da odbaci njene zahteve.
Bivši američki predsjednik Donald Tramp vrijeđao je Bensudu i saradnike i nametnuo im sankcije, ali tužiteljka iz Gambije nije odustajala.
U aprilu je administracija Džozefa Bajdena povukla sankcije.
Odluka u prilog talibanima
Može biti, kaže nam Harun Rahimi, pravnik sa Američkog univerziteta Avganistana, da neko ovu odluku MKK vidi kao „pragmatičan izbor“ zbog manjka resursa.
Ali to bi „promašilo poentu sa stanovišta moralnog ugleda tog suda i onoga što odluka predstavlja u očima svijeta“.
Rahimi ide korak dalje, nazivajući Kanovu odluku da se fokusira samo na islamističke zločine „velikom pobjedom“ talibana.
Oni će, naime, ukazati na dvostruke aršine i jačati podelu na naše i njihove.
„Međunarodni sud je trebalo da bude na moralnoj uzvišici kad su u pitanju zločini za koje smo se dogovorili da niko ne bi smeo da ih čini i da treba da snosi posljedice ako ih počini“, dodaje Rahimi za DNJ.
„Čitava svrha toga je da se afirmiše univerzalna etika koja biva povrijeđena.“
Sjedinjene Američke Države (SAD) inače nikada nisu priznale nadležnost Međunarodnog krivičnog suda.
No, Avganistan jeste te sud može da goni i Amerikance ukoliko su počinile zločine recimo u Avganistanu ili drugim zemljama koje priznaju sud.
Niz boraca za ljudska prava i pravnika tražio je sastanak sa Kanom.
Tamo bi pokušali da ga ubijede da nastavi istragu o svim zločinima koji su mu na stolu.
